'Moja supruga i ja smo roditelji dječaka koji pohađa prvi razred osnovne škole. Pri upisu u školu u 2011. godini, bili smo suočeni s mogućnošću izbora ili ne izbora predmeta vjeronauka te mogućim posljedicama jedne ili druge odluke. Pretpostavljajući da će većina djece poznanika i prijatelja našeg sina odabrati vjeronauk imali smo roditeljsku dilemu: ustrajati na našem roditeljskom ireligioznom svjetonazoru te na taj način odgajati naše dijete ili pristati na vjeronauk iz razloga da si na taj način 'olakšamo' sadašnju i buduću socijalizaciju našeg sina, budućeg učenika prvog razreda. Odabrali smo biti ustrajni u našem ireligioznom uvjerenju i nismo upisali sina na vjeronauk', ispričao je za Dnevnik.hr otac prvašića koji je želio ostati anoniman.
Problem s kojim su se suočili on i supruga kao posljedicu ne biranja vjeronauka je, kaže otac, diskriminacija. Dok se za ostale učenike održava sat vjeronauka, dječak i još jedna djevojčica iz razreda 'imaju 'izbor' da provedu 45 minuta za vrijeme sata vjeronauka u kabinetu svoje učiteljice, u zbornici, eventualno u knjižnici ili kakvom drugom prostoru škole, koja određuje mjesto i način provođenja tog vremena'.
Za djecu koja ne pohađaju vjeronauk nije osmišljen odgovarajući alternativni sadržaj, smatraju u Uredu pravobraniteljice
Ovaj je problem izložen i Uredu pravobraniteljice za djecu koji je svjestan situacije i radi na rješenju. 'Pritužbe koje smo proteklih godina primali u vezi s organizacijom i provedbom nastave vjeronauka u osnovnoj školi, upućuju na to da za djecu koja ne pohađaju vjeronauk nije osmišljen odgovarajući alternativni sadržaj, odnosno izborni predmet', stoji u odgovoru koji smo dobili od Pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić.
'Djeci koja ne idu na vjeronauk treba osigurati alternativni sadržaj'
'Smatramo svrsishodnim osigurati djeci koja ne žele pohađati vjeronauk u školi kvalitetno i sadržajno provođenje vremena umjesto nastave vjeronauka, uključujući i pohađanje alternativnih nastavnih sadržaja kako bi se za sve učenike ujednačila ponuda nastavnih sadržaja u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu' mišljenje je pravobraniteljice, te dodaje: 'Zbog toga smo Vladi RH prošle godine uputili preporuku da poduzme mjere za uvođenje alternativnog izbornog predmeta za učenike koji ne pohađaju vjeronauk u školi'.
Nerijetko se događa da roditelji, za razliku od gore spomenutog, ipak idu protiv svojih uvjerenja i djecu upišu na nastavu vjeronauka kako ne bi bili različiti od ostalih. 'U nekim slučajevima roditelji djecu upisuju na vjeronauk, radi zaštite i sigurnosti, zbog neadekvatno organiziranog 'slobodnog' sata', stoji u dopisu iz Ureda prvobraniteljice z djecu.
Pravobraniteljica je iznijela i kratkoročno rješenje tog problema. 'Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta i ove školske godine preporučili smo da se nastava svih izbornih predmeta pa tako i vjeronauka organizira, u pravilu, prvi ili posljednji sat po rasporedu ili u suprotnoj smjeni, kako ostala djeca za to vrijeme ne bi bila bez nadzora, izvan škole ili u neprimjerenim školskim prostorijama'.
Negodovanje prema složenom rasporedu ističe i anonimni otac. 'Problem koji imaju učenici od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji ne izaberu vjeronauk zbog nereligioznog uvjerenja njihovih roditelja je u mogućem diskriminiranju na način da oni nemaju nikakvu mogućnost izbora u biranju izbornog predmeta jer drugog izbornog predmeta uopće nema'. Problem je to s kojim se i društvo i institucije trebaju uhvatiti u koštac i pronaći adekvatno rješenje.
