Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

2009. godinu u Hrvatskoj definitivno ćemo pamtiti po iznenadnom odlasku Ive Sanadera s mjesta premijera, dolasku Jadranke Kosor na tu funkciju, te kriznom harač i svinjskoj gripi. No, to je samo dio šarolike lepeze koja je obilježila 2009.


'Zbog osobnih razloga dajem ostavku na mjesto premijera i predsjednika stranke. Neću se kandidirati za predsjednika RH i povlačim se iz politike', riječi su Ive Sanadera koje su 1. srpnja zatresle Hrvatsku. Na svoje je mjesto imenovao Jadranku Kosor koja tako postaje prva Premijerka u Hrvatskoj.

I lavina je pokrenuta, sa svih strana krenuli su komentari, predviđanja i zaključci. Neki su tvrdili kako će Sanader nastaviti vladati iz sjene, pljuštala su pitanja povlači li se zbog bolesti, i je li Jadranka Kosor postavljena na čelo države kako bi izvela nemoguću misiju, odnosno, je li imenovana kako bi bila žrtvovana.

Vezani članci Ilustracija KVIZ Provjerite znanje o turbulentnoj 2020. godini, sjećate li se ključnih događaja? Slika nije dostupna Iza nas je godina recesije, političkih nemira i ljudske tragedije

Odlazak Ive Sanadera osjetio se i na burzama, a njegov potez komentirali su i svjetski političari kao i oni iz regije. Sanaderu su najviše zamjerali, i javnost i kolege, što nije naveo razloge povlačenja s političke scene i što je državu napustio u najtežoj mogućoj situaciji, u koju je Hrvatska dospjela, smatrali su svi, upravo pod njegovim vodstvom. Bilo kako bilo, dirigentska palica prepuštena je Jadranki Kosor, u godini recesije, u vrijeme kada država grca u dugovima i kada su se morali povući bolni potezi.

Prvi koraci nove premijerke

Jadranka Kosor sastavila je novu Vladu čiji je prvi potez bio rebalans proračuna. Najavila je žestoke mjere štednje i 'vruću jesen'. Na jesen je stiglo objašnjenje kako svi trebamo zasukati rukave i izvući zemlju iz krize. Bila je to uvertira za uvođenje kriznog poreza, koji je u narodu odmah dobio naziv harač.

Odlučeno je da će od kolovoza 2009. pa do kraja 2010. sve plaće, mirovine i drugi dobitke iznad 3000 kuna država oporezivati tzv. kriznim porezom. Uz krizni porez od 3 do 4 posto, Vlada je za jedan posto podigla i poreznu stopu PDV-a. Nakon tih odluka, očekivano, uslijedio je val nezadovoljstva. Umirovljenici su se žalili da ih kriznim porezom Vlada gura na rub siromaštva, radnici su negodovali, a ni ekonomski analitičari nisu bili oduševljeni novostima s Markova trga tvrdeći kako će takve mjere dodatno osiromašiti građane kojima će pasti kupovna moć, što će izazvati pad proizvodnje koja je ključna za oporavak gospodarstva i izlazak iz krize.

Ustavni sud zatrpali su prijedlozi građana, a i sam predsjednik Mesić poslao je sporni zakon na procjenu ustavnosti. Bijes javnosti bio je još veći kada se doznalo da su, zbog šlampavog donošenja zakona, određene skupine, kao npr. menadžeri, krizni porez izbjegli. No, nakon nekoliko mjeseci od uvođenja, Ustavni sud krizni je harač ocijenio zakonitim te istaknuo njegovu socijalnu narav. Naime, u obrazloženju suda stoji kako se zahvaljujući kriznom porezu mogu isplaćivati mirovine i plaće te zbog toga od do daljnjega ostaje na snazi.

Uspjela ono što Sanader nije

Tako je država na čelu s Jadrankom Kosor dotakla dno, priznala je to i sama premijerka no i najavila oporavak u 2010. godini. Kako bi oporavak bio što brži, uz krizni porez i povećanje PDV-a, Kosor je zabranila nova zapošljavanja u državnoj službi te povećanja plaća.

Jadranki Kosor uspjelo je ono što Sanaderu godinama nije plazilo za rukom. Sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom dogovorila je sporazum o arbitraži kojim će napokon riješiti granično pitanje Hrvatske i Slovenije nakon kojeg će Slovenija odblokirati poglavlja koja Hrvatsku koče na njezinom putu prema EU. 'Sporazumom smo riješili ključna pitanja koja su nas mučila i tištila sve ove godine', rekla je Jadranka Kosor. Hrvatski sabor sa 129 glasova za i šest protiv potvrdio je Sporazum o arbitraži sa Slovenijom. Jadranka Kosor najavila je i oštru borbu s korupcijom i gospodarskim kriminalom te naglasila kako nitko neće biti pošteđen.

Odlazak Sanadera uzrokovao lavinu

Odlaskom Ive Sanadera s premijerskog mjesta na svjetlo dana počele su izbijati afere, pogotovo u javnim tvrtkama. Prvo je na površinu izbila afera Podravka. U javnost je procurila informacija kako je Podravka kreditirala splitsku tvrtku SMS sa 65 milijuna kuna. Saznalo se zatim da je Podravka i tvornici cipela dala kredit od pet milijuna kuna. Uslijedila je ostavka peteročlane uprave Podravke, a u sve se umiješao i USKOK koji je ispitao direktore koji su, smatra se, morali znati za sumnjive transakcije. Nekada ugledni menadžeri, završili su u pritvoru u Remetincu, a cijela afera zatresla je i stolicu Damira Polančeca, ministra gospodarstva. Iako se branio kako nije znao za nezakonitosti koje su se događale u Podravci, to nije omelo USKOK da istraži i ulogu Polančeca u aferi Podravka. Tako je Damir Polančec, nakon afere s brodogradilištima, sumnjivim ugovorom oko prodaje Ine i mađarskog MOL-a te završno s aferom Podravka, podnio ostavku na mjesto ministra gospodarstva. Istraga će pokazati je li znao za korupciju i malverzacije u Podravci te kakva je njegova odgovornost. Na njegovo mjesto došao je Đuro Popijač, dotadašnji predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Sumnjiva pranja i bojanja

Nije Damir Polančec jedini ministar kojem se zatresla fotelja. Nakon afere u Hrvatskim željeznicama, HAC-om, bojanjem i pranjem tunela Sveti Rok i Mala Kapela, upitna je postala i pozicija ministra Božidara Kalmete. Zapravo, reflektori javnosti upereni su u Kalmetinom smjeru još od ožujka ove godine, kad je njegov vozač zbog iznude dobio zatvorsku kaznu u trajanju od godine i pol.

Željeznička nesreća u Rudinama u kojoj je smrtno stradalo šest ljudi otkrila je da su tračnice polijevane retardantom za zaštitu od požara bez ikakve kontrole i stručnog nadzora. Retardant je također kupljen bez javnog natječaja. Direktori Hrvatskih željeznica osumnjičeni su za odgovornost u nesreći te pritvoreni. Kalmeta je tada ponudio ostavku na mjesto minista, ali je njegovu ponudu Premijerka Kosor odbila.

Slično je bilo i kada je otkriveno da je HAC višestruko platio bojanje i pranje tunela Sveti Rok i Mala kapela. Oporbi je tada bilo dosta te je od Sabora zbog teškog kriminala I korupcije u resoru cestogradnje, željeznica I poštanskih usluga tražila Kalmetinu smjenu. Oporba nije imala dosta ruku, HDZ je branio svojeg ministra koji tako i dalje ostaje na toj funkciji. Sam Kalmeta je izjavio kako on na sebe ne može preuzeti 'sve grijehe ovog svijeta!'.

Studenti se propeli na zadnje noge

Godina 2009. ostat će zabilježena i po studentskim prosvjedima koji su se dogodili u lipnju, a nastavili u listopadu. Nakon godina šutnje studenti su svoje nezadovoljstvo izrazili blokiranjem fakulteta. Tražili su besplatno obrazovanje za sve te istaknuli kako se bore jer, ukoliko se ovako nastavi, obrazovanje će postati privilegija bogatih. Nakon nekoliko tjedana, studentski vođe odblokirali su fakultete kako se ne bi izlagali dodatnim pritiscima i prijetnjama sankcijama te priveli semester kraju. Na, istaknuli su kako od svojih zahtjeva ne odustaju te najavili nove prosvjede za jesen. Što su najavili, to su i učinili. Jesen je ponovno počela blokadom niza sveučilišta diljem Hrvatske. Studenti su potaknuli stručno povjerenstvo na izradu prijedloga promjena u visokom obrazovanju. Predstavnici svih hrvatskih sveučilišta tako su predložili ukidanje školarina za preddiplomske i diplomske studije. Time bi studentice i studenti samim upisom na studij dobili pravo na 10 ili 12 semestara studiranja bez školarina, pod uvjetom da ispite polažu redovito. Na primjeru studenata trebali bi svi učiti i shvatiti da se nekada treba izboriti za svoja prava, a ne se beskonačno pokoravati odlukama koje se donose na štetu sviju nas.

Svinjska gripa stigla i u Hrvatsku

Mnogi će 2009. godinu pamtiti i po tome što je u naše krajeve stigla svinjska gripa. Nakon proglašenja pandemije, panika se proširila i Hrvatskom. Novu gripu preboljelo je 45.036 osoba, a prema posljednjim podacima 22 osobe su umrle. No, na primjeru svinjske gripe građani Hrvatske pokazali su da znaju razmišljati svojim glavama. Nakon što je uvezeno cjepivo, što također nije prošlo bez sumnjivih afera jer njegove nuspojave nisu do kraja istražene, izuzetno mali broj građana odazvao se na cijepljenje. Tada je ministar zdravstva Darko Milinović, u svrhu promoviranja cijepljenja kao najbolje prevencije, pred kamerama cijepio svoju obitelj i sebe. No, suprotno očekivanjima, njegovom se pozivu na cijepljenje nije odazvala premijerka Kosor. Građani su s druge strane odlučili poduzeti preventivne mjere i od gripe se liječiti starim prokušanim receptima.

Izbori na ispraćaju 2009.

Predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj obilježavaju ovo blagdansko doba i ispraćaju 2009. godinu. Kandidata je dvanaest, stručnjaci tvrde kako je kampanja amerikanizirana, odnosno smatraju da se malo govori o programima, u prvi plan došli su izgled i stas kandidata, način na koji se odjevaju, važno je kako, a ne što govore. U početku je sve bilo mlako, a zadnjih dana počele su pljuštati teže riječi i međusobna prepucavanja kandidata. Spominju se grijesi iz prošlosti, niski udarci sve su češći. Tko će biti treći hrvatski predsjednik, najvjerojatnije ćemo znati u drugom krugu predsjedničkih izbora, odnosno u siječnju 2010. godine.