Što je sve Hrvatska izgubila, a za što još uvijek nije kasno?

U Istanbulu ovog tjedna počinje summit o energetici. Turska svoj položaj kao velikog čvorišta za transport plina i nafte uvelike iskorištava. A što je sve na tom polju Hrvatska izgubila te za što još uvijek nije kasno?

Pročitajte i ovo istražuje se nesreća Tragedija na vojnoj vježbi u susjedstvu: Iz kanala izvučeno tijelo stradalog dočasnika, drugi vojnik na intenzivnoj Pretukli Hrvate u Pančevu Hrvatska uputila prosvjednu notu Srbiji: "Najoštrije osuđujemo napad, bio je nacionalno i etnički motiviran"

Hrvatska svoje pogrešne procjene skupo plaća. Najbolje to pokazuje odbijanje, pa onda kasno uključivanje u posao s Rusima, točnije u projekt Južni tok.

Plinovod Južni tok gradi se zbog transporta ruskog prirodnog plina u Europu. Cijevima ispod Crnog mora plin će stići do Zapadne Europe preko Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije pa do Italije, ukupno 2.380 kilometara, što pod morem što na kopnu. Za izgradnju ovog plinovoda, koja je već počela, potrošit će se 16 milijardi eura.

Plinacro i Gazprom potpisali: Odvojak Južnog toka ide kroz Hrvatsku

Zemljama partnerima to donosi i posao i zaradu. U Srbiji primjerice 25 tisuća radnih mjesta. Hrvatska je dugo odbijala ovaj projekt, priključila se kasno. Sada dobiva samo ogranak od 100 kilometara, a od glavne trase bi više zaradili nego od priključka.

'Kad imate energetski pravac, glavni pravac koji prolazi kroz vašu zemlju, onda imate i pristup puno lakši nego kad ste na nekom odvojku. S jedne strane. S druge strane je i to značajan prihod, to su kroz desetljeća to su stotine milijuna dolara prihoda od tranzitnih troškova', rekao je Jasminko Umičević, naftni konzultant.

Rusija je zainteresirana za udio mađarskog MOL-a u Ini. A Katarci za gradnju LNG terminala na Krku, za što treba više od 600 milijuna eura. Taj terminal jedno je od mogućih rješenja za Jadransko jonski plinovod-dio projekta Transjadranskog plinovoda, a kojim bi se jugoistok Europe opskrbljivao plinom s područja Kaspijskog jezera. Hrvatski dio dug 250 kilometara od Crne Gore do Splita vrijedan je 265 milijuna eura.

'To je alternativni pravac i alternativni izvor. To je nova mogućnost da imate, povećate zapravo sigurnost opskrbe svoga tržišta jer imate iz novog izvora, dobijete plin', kaže Umičević. Istraživanja su pokazala da je možda i Jadran bogat naftom i plinom. Modernom tehnologijom ispitivanja se mogu provoditi do 8.000 metara dubine, a postoje naznake da bi Sjeverni Jadran mogao biti bogat plinom, a srednji i južni naftom. Ali to će se sigurno znati tek kad se počne bušiti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook