Prvo opažanje bilo je 12. travnja kada su kita u Viškom kanalu opazili ribari sa nekoliko koćarica. Nakon toga 22. travnja dobili smo dojavu i snimke o opažanju nekoliko velikih kitova u blizini viške uvale te sa sjeverne strane otoka Visa i prema otoku Sv. Andriji.
Pročitajte i ovo
Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na svijetu. Vrsta živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta. Njihova veličina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 m, a najveći zabilježeni primjerak imao je 25,6 m.
Veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim područjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze i/ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetički je različita od atlantske. Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća što ovu populaciju čini ugroženom. U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom dijelu, dok pojavljivanje u istočnom dijelu rijetko.
U Sredozemnom moru veliki kitovi u većem broju tijekom ljeta pojavljuju se u Ligurskom moru u koje dolaze zbog pojave velike količine planktonskih račića kojima se hrane. Međutim, poznavanje njihove distribucije u ostalim dijelovima godine, kada napuštaju Ligursko more, relativno je slabo. No i područje Jonskog, Tirenskog i južnog Jadranskog mora od važnosti je za velike kitove jer se i u tim područjima biježe njihova opažanja. Stoga, iako nam se čini kako kitovi ne žive u Jadranu, s obzirom da ih u blizini otoka i uz obalu rijetko susrećemo, pojavljivanje velikih kitova u Jadranu nije čudno.
Dapače, njihovo se pojavljivanje bilježi redovito, svake godine, iako još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome postoje li određeni periodi godine kada se u Jadranu veliki kitovi pojavljuju u većem broju. Također, informacije o njihovom ponašanju i razlozima ulaska gotovo potpuno su nam nepoznati.
Tijekom istraživanja u području Visa, istraživači Plavog svijeta u proljeće 2007 već su zabilježili i promatrali jednog velikog kita. Jedinka, duga oko 11-12 m tada se aktivno hranila uz površinu. Ipak, ovogodišnji veći broj opažanja u području Visa ponukao nas je da pokušamo utvrditi razlog pojavljivanja i duljeg boravka velikih kitova u području Visa.
S obzirom da Plavi svijet u ovom akvatoriju (Vis, Hvar, Lastovo) već pet godina provodi istraživanje rezidentne zajednice dobrih dupina, područje nam je dobro poznato. Pojava velikih kitova ove godine poklopila se i sa početkom istraživačke sezone u području Visa te je prvi izlazak na more u ovoj sezoni istraživački tim Plavog svijeta posvetio potrazi za velikim kitovima. Cilj nam je bio utvrditi podatke o veličini i aktivnosti životinja.
Nakon dva sata potrage, istraživači su opazili velikog kita u blizini sjeverne strane otoka Visa. Odrasla jedinka, čiju veličinu smo procijenili na 15 – 16 m, bila je u dobroj formi. Na koži nije bilo većeg broja parazitskih rakova (Pennella sp.) što nas je dodatno uvjerilo u dobro stanje životinje. Tijekom gotovo dva sata promatranja, ponašanje kita upućivalo je da se hrani i/ili traži hranu. S obzirom da se kod kitova, kao i kod dupina, po fotografijama tijela (leđa, peraja, glave i sl) mogu razlikovati pojedine životinje, fotografije koje smo napravili poslali smo kolegama u Italiji kako bi ih usporedili sa fotografijama jedinki u njihovim katalozima. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru.
Na kraju, potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Svi kitovi u RH zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. S obzirom da su kitovi ugrožena vrsta, pozivamo vas da nam dojavite svoja opažanja te da nam, ako ste u mogućnosti, pošaljete svoje fotografije i video snimke jer ćete nam tako pomoći da prikupimo podatke potrebne za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru, kažu u Plavom svijetu.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
