"Vaučeri će se dodjeljivati kontinuirano do 2026. godine, a plan je u taj sustav uključiti što više građana", poručili su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji je, s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, nadležan za sustav obrazovanja putem vaučera.
HZZ navodi kako je od 1. travnja, kada se počelo s vaučerima, u obrazovanje putem njih uključeno 4195 građana, dakle 195 više od plana za ovu godinu.
Obrazovanje završilo 407 građana
Trenutačno se obrazuje 3788 građana, a 407 ih je završilo obrazovanje te su dobili potvrdu o stečenim kompetencijama.
Kako se to odrazilo na njihovu radnu poziciju, u Zavodu nisu mogli precizirati, objašnjavajući za Hinu kako trenutačno ne raspolažu dovoljnom količinom informacija da bi odgovorili na to pitanje.
No naglašavaju kako postoji sustav praćenja i prikupljanja podataka nakon završetka obrazovanja.
Za nezaposlene građane programi obrazovanja mogu trajati najdulje do šest mjeseci, odnosno do 10 mjeseci za zaposlene.
Ako ti rokovi nisu promašeni, korisnici nastavljaju s obrazovanjem, neovisno o prijelazu u 2023. godinu.
Zanimanje za vaučere, odnosno za stjecanje novih znanja i vještina, a time i bolju poziciju na tržištu rada, veliko je, što potvrđuje podatak da je od 1. travnja Zavod zaprimio 9617 zahtjeva za dodjelu vaučera.
Odobreno ih je 7313, a u obradi je 1231 zahtjev.
Oko 10 posto zahtjeva nije odobreno
No treba istaknuti i da 1073 zahtjeva nisu odobrena, što je više od 10 posto zaprimljenih.
Najčešće se radi o tome da podnositelji nisu udovoljili uvjetima upisa za traženi program, primjerice tražila se četverogodišnja srednja škola, a imali su završenu trogodišnju, te zbog nepotpune odnosno dokumentacije koja nije predana u propisanom roku.
Korisnicima vaučera dosad je isplaćeno 18 milijuna kuna, uključujući novčanu pomoć i putne troškove nezaposlenim građanima te troškove liječničkog pregleda za upis u određeni program.
Prosječni iznos vaučera je 8050 kuna.
Najmanji iznosi 1131 kunu (Primjena aplikacijskog softvera u knjigovodstvu), a najveći 18.769 kuna (Objektno orijentirano programiranje u izradi videoigara).
Pročitajte i ovo
Kvota za digitalne programe
Pet najpopularnijih programa su Internetski marketing i brendiranje (1079 odobrenih zahtjeva), Knjigovođa (877), Python developer (803), Asistent za upravljanje projektima (714) te Front-End developer (699 odobrenih zahtjeva).
Na pitanje hoće li se isti programi nuditi i u 2023. ili će biti nekih promjena, iz Zavoda kažu kako su propisana sredstva za financiranje za određeni omjer digitalnih i zelenih programa te da Zavod potiče građane da se što više prijavljuju za programe kojima se stječu zelene vještine jer će se financiranje digitalnih programa putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) obustaviti kad broj odobrenih zahtjeva za digitalne programe dosegne propisanu kvotu.
Među takve programe spadaju primjerice python developer, satelitsko pozicioniranje, upravljanje mobilnim robotima, objektno orijentirano programiranje u izradi videoigara, administrator baze podataka, digitalna fotografija i slično.
Zeleni programi su montiranje dizalica topline, gospodarenje otpadom, montiranje i spajanje kotlova na biomasu, montiranje sunčevih toplinskih kolektora i sustava, dijagnostika i servisiranje hibridnih vozila itd.
Konac 2022. potvrdio je trend započet proljetos, žene su više od muškaraca zainteresirane dodatno se obrazovati, a isto vrijedi za zaposlene i nezaposlene osobe.
Prikupljeni podaci pokazuju da žene predaju više zahtjeva za vaučere od muškaraca u omjeru 3:2. Drugim riječima, 60 posto zahtjeva je od žena, 40 posto od muškaraca.
Većina tražitelja vaučera, 75 posto, zaposlene su osobe, navode iz Zavoda.
Gledano po dobnim skupinama, najviše vaučera, 64 posto, odobreno je građanima u dobi od 30 do 54 godine, potom onima u dobi od 15 do 29 godina (34 posto), a tek dva posto ili manje, onima u kategoriji 55+.
Pročitajte i ovo
U Lici bez obrazovanja putem vaučera
Obrazovanje putem vaučera sada se provodi u svakoj od 20 županija, osim u Ličko-senjskoj.
Ipak, iz Zavoda napominju da građani mogu odabrane programe pohađati i izvan svoje županije, a nezaposleni imaju i naknadu za prijevoz za dane provedene na obrazovanju.
Objašnjavaju i kako dostupnost programa najviše ovisi o broju ustanova za obrazovanje odraslih te njihovoj ponudi.
Trenutačno su 103 takve ustanove upisane u bazu pružatelja usluga, a nude ukupno 578 programa (384 za stjecanje digitalnih, odnosno 194 zelenih vještina). Riječ je o 62 različita obrazovna programa.
Vaučere za stjecanje dodatnih znanja i vještina mogu zatražiti zaposlene i nezaposlene osobe, uvjet je da osoba ima 15 godina života i da je završila najmanje osnovno obrazovanje.
Za financiranje obrazovanja putem vaučera do 2026. predviđeno je 300 milijuna kuna. Trenutačno se koriste sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Međutim, iz HZZ-a navode da je planirano proširenje sustava obrazovanja putem vaučera uključivanjem drugih programa obrazovanja koja su nedostajuća na tržištu rada putem europskog socijalnog fonda ESF+.
