Vasiljević osumnjičen za zločine u srbijanskim logorima

Hrvatsko odvjetništvo 71-godišnjega general-majora bivše JNA sumnjiči da je od listopada 1991. do svibnja 1992. kao načelnik 'Uprave bezbednosti SSNO', poznatije kao KOS, bio nadređen zapovjednicima četiriju logora za ratne zarobljenike u Srbiji u kojima su kršene odredbe međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava. Vasiljević je, kako se tvrdi, bio odgovoran za primjenu tih međunarodnih konvencija u logorima u kojima su zatočenici živjeli u nehumanim uvjetima, a njemu podređeni vojnici su ih tukli, silovali, tjerali na prisilan rad izvan logora, vodili na lažna strijeljanja te na druge načine fizički i psihički zlostavljali.

Pročitajte i ovo Ubijeni milijuni ljudi Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta: "Ljudska zloba i mržnja mogu nanijeti puno nesreće" Dovršena istraga Osam osoba osumnjičeno za mučenje zarobljenika u Kninu

Znao za mučenja a ništa nije napravio

Tereti ga se da je znao u kakvim nehumanim uvjetima žive zatočenici i čemu su sve izvrgnuti od njemu podređenih zapovjednika, dozapovjednika, vojnih policajaca i logorskih čuvara, a da ništa nije poduzeo kako bi se poboljšalo stanje te spriječilo fizičko i psihičko zlostavljanje zatočenika, a počinitelji kaznili. U istražnome zahtjevu, podnesenome Županijskom sudu u Osijeku 17 godina nakon zločina u srbijanskim logorima, navodi se da je od posljedica mučenja u logorima umrlo 13 osoba kojima je utvrđen identitet i zasad još neutvrđen broj zatočenika, a mnogi imaju teška i trajna fizička i psihička oštećenja.

U logorima su umrli I. Kamerla (1949.), B. Kelava (1959.), B. Koch (1942.), I. Kunac (1937.), Z. Brajer (1939.), Đ. Tvorek (1953.), J. Boldiš (1956.), Z. Cvitković (1957.), D. Kiralj (1959.), A. Plivelić (1954.), N. Šoljić (1942.), I. Švraka (1936.) i P. Mesić. Vasiljević je državljanin Srbije i nije dostupan hrvatskome pravosuđu. Osječko Županijsko državno odvjetništvo ne zna gdje živi, a od suda traži da ga se pritvori zbog opasnosti od bijega, ometanja istrage i posebno teških okolnosti u kojima je djelo počinjeno. U opsežnoj kriminalističkoj obradi sudjelovala je i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).

Svjedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću

Vasiljević je 2003. svjedočio na haškom suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću. Kao zaštićeni svjedok C039, jedan je od najspominjanijih svjedoka u predraspravnim materijalima haškog tužiteljstva. Na suradnju s tužiteljima odlučio se 1999. pošto je zajedno s Miloševićem suoptužen kao jedan od 15 sudionika zločinačkog pothvata. Prerano je umirovljen 8. svibnja 1992., nakon toga je uhićen i optužen, ali je poslije oslobođen optužbi. Godine 1999. ponovno je aktiviran u Upravi za sigurnost Vojske Jugoslavije (VJ), a poslije je postao savjetnik za sigurnost njezina glavnog stožera.

Na sudu u Den Haagu posvjedočio je da je JNA u početku štitila samo blokirane vojarne, a u kolovozu i rujnu 1991. angažirala se na 'zaštiti srpskog naroda Banije, Like i Korduna nakon napada ZNG-a'. Potvrdio je i da je iza naoružavanja Srba u Hrvatskoj u početku stajao MUP Srbije, a zatim i JNA i tajne službe, te da su na slavonskom ratištu bile angažirane jedinice Teritorijalne obrane Srbije. Svjedočio je i o zločinima na Ovčari, u Lovasu i Škabrnji, tvrdeći da se protivio zločinima srpskih dobrovoljaca te da je zbog toga i umirovljen 1992. (Hina)