USKOK-ovi istražitelji danas su bili u Ini kako bi uručili pozive za informativni razgovor predsjedniku Uprave kompanije Zoltanu Aldottu te mađarskim članovima Nadzornog odbora, a neslužbeno se doznaje kako je riječ o pozivu za informativni razgovor u sklopu istrage o manipulaciji cijenama dionicama Ine u prosincu 2010. i početkom 2011. godine.
Pročitajte i ovo
stranački kolege
Primorac se oglasio o Beroševom uhićenju: "Nakon pobjede na izborima predano ću se boriti protiv korupcije"
korupcijska afera
Ministar pravosuđa o uhićenju Beroša: "Mogu samo reći da sam razočaran te dijelom i ogorčen"
U Ini su tek potvrdili da su istražitelji USKOK-a bili u toj kompaniji i uručili pozive za informativni razgovor te da su spremni surađivati s državnim istražnim tijelima.
Neslužbeno se doznaje da je riječ o pozivima za razgovor u sklopu istrage o navodnoj manipulaciji cijenama dionica Ine krajem 2010. i početkom 2011. godine, a zbog čega je kaznenu prijavu protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji u svibnju 2011. bio podnio tadašnji predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Samodol.
>> MOL nema namjeru steći kontrolu nad 75 posto dionica Ine
Poziv USKOK-a za razgovor, kako se doznaje, dobili su predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott te mađarski članovi Nadzornog odbora kompanije - Ferenc Horvath, Jozsef Molnar, György Mosonyi i Oszkar Vilagi.
Neslužbeni izvori kažu kako oni nisu pozvani ni u svojstvu osumnjičenika niti svjedoka, već su pozvani na informativni razgovor kao osobe koje bi mogle imati saznanja o događajima na koje se prijava odnosi.
U svibnju 2011. Hanfa, kojoj je tada na čelu bio Ante Samodol, podnijela je kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu RH protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem, a prijava je protiv njih bila podnesena i zbog sumnje u kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju.
MOL je u prosincu 2010. godine bio objavio dobrovoljnu javnu ponudu za kupnju Ininih dionica po cijeni od 2.800 kuna, a nakon toga počelo je intenzivno trgovanje dionicama i rast cijena dionice Ine na Zagrebačkoj burzi, u što su se bili uključili i mirovinski fondovi, ali i drugi investitori.
Početkom 2011. godine trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj je burzi više puta bilo obustavljano, a HANFA je sredinom svibnja 2011. bila donijela rješenje kojim je utvrdila da je mađarski MOL manipulirao tržištem protivno zabrani iz članka 465. Zakona o tržištu kapitala, i to na način da je općom ponudom za kupnju dionica Ine, objavljenom 15. prosinca 2010. i kasnije putem medija, širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica Ine, znajući da su te informacije lažne i obmanjujuće.
HANFA je tim rješenjem bila utvrdila da je MOL kao cilj svoje javne ponude bio proklamirao i objavio mogućnost da se radnicima Ine i privatnim osobama koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj ponudi omogući da toj mađarskoj kompaniji prodaju svoje dionice po cijeni značajno iznad tržišne (po 2.800 kuna), a da je nakon završetka ponude kupovao dionice Ine po značajno višim cijenama (između 3.650 i 4.016 kuna), pa proizlazi kako je njegov osnovni cilj od početka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, što kao cilj nije javno objavio prilikom objavljivanja opće ponude.
MOL je na to HANFA-ino rješenje bio reagirao priopćenjem u kojim je "odlučno odbacio sve navode i optužbe u vezi manipulacija tržištem" te isticao da je dionice kupovao zakonito i da nije prekršio zakon.
U USKOK-u se večeras nisu mogle dobiti informacije vezane uz uručenje poziva. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook