Upitno održavanje procesije koja se pet stoljeća održava na Hvaru, ministar Beroš podržava odluku o odgodi za jesen

Vatikan je zbog pandemije koronavirusa pozvao svećenike i vjernike diljem svijeta da slavlje Uskrsa obave unutar svojih domova. Odgođene su mise, procesije i brojna slavlja zbog opasnosti od zaraze, a upitno je održavanje i jedne od najpoznatijih procesija na Veliki četvrtak - procesije "Za križen" na otoku Hvaru.

Pročitajte i ovo Velika galerija FOTO Split obilježava dan svog zaštitnika: Gradonačelnik okupljenima dijelio janjetinu s bižima Čuvari običaja Stoljetna tradicija: Hvarani probdjeli noć u procesiji 'Za križen'

"Intenzivno se razmišlja o svemu što će biti, a sugestija Vatikana je da se sve procesije i slavlja odgode za rujan ove godine zbog koronavirusa. Razgovarao sam i s ministrom Vilijem Berošem, našim Jelšaninom, koji podržava da se procesija odgodi za jesen. Jedno je od rješenja da se procesija održi samo s križonošom i njegovom najužom pratnjom do pet ljudi maksimalno", rekao je  za DNEVNIK.hr don Stanko Jerčić, župnik iz Jelse. Dodao je kako je siguran da će zbog pandemije ova godina ući u povijest procesije.

Procesija "Za križen" održala se bez ograničenja u Domovinskom ratu te u Drugom svjetskom ratu. Čak je 1944. godine održana ne na otoku Hvaru, već u egipatskom El Shattu, gdje su stanovnici s otoka bili u zbjegu.

Procesija svake godine privlači tisuće vjernika koji dolaze na otok Hvar, a u neprekinutom se nizu održava već pet stoljeća. U noći na Veliki petak "Za križen" se ide iz šest mjesta na središnjem dijelu Hvara - Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske. Na čelu procesije je križonoša, a iz svih šest mjesta kreće se u isto vrijeme, tj. u 22 sata. Tijekom osam sati procesija prođe oko 25 kilometara te staje u svakoj crkvi u spomenutim mjestima. Najposebnija je procesija koja kreće iz Jelse jer se križonoša nakon cjelonoćnog puta s križem zatrči preko jelšanske pjace.

Iznimna je po svom trajanju, ali i pjevanjima koja su specifična za svaku bratovštinu. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća koji u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri.

Godine 2009. tradicija procesije "Za križen" upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.