Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Umro Tomislav Ladan

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Tomislav Ladan, ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" umro je jučer poslije podne u Zagrebu u 76. godini nakon duge i teške bolesti.

Rođen je 1932. godine u Ivanjici. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine. Na poziv Miroslava Krleže godine 1961. dolazi u Leksikogafski zavod u Zagreb.

Pročitajte i ovo Ilustracija Kolege u šoku Iznenada preminuo glazbeni urednik Hrvatskog radija: "Posvećen glazbi, uvijek je tražio ono najbolje" Slika nije dostupna BOGATA POLITIČKA BIOGRAFIJA Umro jedan od osnivača HDZ-a, bivši zagrebački župan i saborski zastupnik u tri mandata

U Hrvatskom leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", vodećoj hrvatskoj znanstvenoj instituciji, bio je glavni urednik "Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika" te glavni ravnatelj.

Tomislav Ladan u književnosti se javio 50-tih godina prijevodima angloameričkih i skandinavskih pjesnika, pjesmama, esejima i kritikama. Kako ističe književna kritika, njegovi književno kritički radovi na graničnim su područjima eseistike, znanosti o književnosti utemeljene na nekim iskustvima angloameričke nove kritike te jezikoslovlja, a najbolje funkcioniraju u okvirima enciklopedijske informatičnosti kao i disciplinirana pristupa tradiciji i klasicima.

Njegova tumačenja hrvatskih pisaca naklonjena su komparatističkim obzorima, te pokazuju posebno zanimanje za jezičnost. Njome je natopljen i Ladanov roman "Bosanski grb" (1975.) utemeljen na destrukciji tradicionalnih obrazaca pripovjedanja. Spomenuti roman 1990. doživio je drugo prošireno izdanje.

Tomislav Ladan u svom bogatom polustoljetnom književnom i leksikografskom djelu ostavio je brojne inačice i izričaje, oteo zaboravu i neke riječi iz starije hrvatske pismenosti i književnosti.

Ladan je objavio i kapitalno djelo enciklopedijsku knjigu "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo" 2001. godine.

Prevoditelj je sa starogrčkoga, poglavito Aristotelova djela, dijelova Biblije, Eshila, Euripida, latinskih pisaca Ovidija i Augustina, djela hrvatskoga filozofa Franje Petrisa s latinskoga, te Decartesa i H. Marcusea.

Hrvatsku književnost zadužio je i prijevoditma T. S. Eliota, E. Pounda, V. Nabokova, Shakespearea, I. Bergmana, H. Ipsena, A. Strindberga. Godine 1991. objavljena su mu Izabrana djela, a 2001. prvo kolo Sabranih djela.

Ladanov utjecaj bio je izniman u hrvatskoj kulturi, bio je iznad svega filološki inventivan, a svojim djelom utjecao je na više naraštaja i kao jezikoslovac i kao književnik.

U povodu Ladanove smrti njegov bliski suradnik, ravnatelj Hrvatskog leksikogafskog zavoda Miroslav Krleža, Vlaho Bogišić izjavio je kako je Ladan stvorio tijekom pola stoljeća najopsežnije djelo u povijesti hrvatske leksikografije i leksikografije uopće.

Podsjetio je također da je u Leksikografski zavod Ladan došao na poziv Miroslava Krleže.

Govoreći o suradnji na poslovima u vodstvu Hrvatskog leksikogafskog zavoda, Bogišić je napomenuo kako su se svakodnevno sastajali ujutro i poslije podne. 

"U gotovo tisuću večeri naših sastanaka nije izgovoreno mnogo riječi, mnoge su se ponavljale, ali su gotovo sve poznate", rekao je Bogišić.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene