Umro jedan od najcitiranijih profesora na zagrebačkom sveučilištu

Hrvatski geolog i akademik Ivan Sondi umro je u subotu u Zagrebu u 59. godini života, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) istaknuvši kako je Sondi dao velik doprinos svjetskoj znanosti te je bio najcitiraniji hrvatski geoznanstvenik.

tri vijesti o kojima se priča Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil Najavio pravnu borbu Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao" FEMICID u rijeci Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"

Sondi se rodio 1965. u Pitomači. Diplomirao je 1990. geologiju na Rudarsko-geološko-naftnome fakultetu te magistrirao 1993. oceanologiju i doktorirao 1995. geologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Od 1991. do 2011. radio je u Institutu Ruđer Bošković gdje je 2010. izabran u zvanje znanstvenoga savjetnika.

Pročitajte i ovo Grad Rafah Novo bombardiranje u pojasu Gaze: "Izrael nam je uputio upozorenje, nastao je kaos"

Od 2011. bio je redoviti profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu te gostujući profesor Instituta Jožef Stefan u Ljubljani. Radio je i na Sveučilištu Clarkson u SAD-u (1997.-2003.), bio gostujući istraživač u više institucija te redoviti član HAZU-a.

Akademik Sondi bavio se istraživanjima u području mineralogije okoliša, geokemije i sedimentologije, ponajprije formiranjem nanominerala i mineralnih nanočestica i njihovom ulogom u biogeokemijskom kruženju tvari u prirodnom okolišu.

HAZU ističe kako je dao velik doprinos svjetskoj znanosti u području sedimentologije, geokemije, biomineralizacije i nanoznanosti.

Pokrenuo je novi smjer u geoznanostima u Hrvatskoj koji uključuje istraživanje formiranja nanominerala i nanostrukturiranih mineralnih čestica i njihovu ulogu u biogeokemijskom kruženju tvari u okolišu. Dao je i važan doprinos razumijevanju procesa biomineralizacije karbonatnih minerala na nanorazini.

Pročitajte i ovo Najavljena dobra godina Cijena mnogima omiljenog ulja u godinu dana porasla više od 40 posto, proizvođači objašnjavaju zašto je to tako

Njegov rad objavljen 2004. u časopisu Journal of Colloid and Interface Science jedan je od najcitiranijih radova hrvatskih znanstvenika u svijetu općenito te prema bazama Google Scholar i Scopus ima više od 6400, odnosno 4438 citata.

Bio je voditelj ili suradnik na brojnim međunarodnim i domaćim projektima, a svojim znanstvenim radom i publiciranjem u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima promicao je hrvatsku znanost u svijetu.

Pročitajte i ovo Ribari bijesni Došao u kulinarski program pa ispekao zabranjenu ribu: "Nisam znao, vjerovao sam prijatelju..."

Za svoj istraživački rad dobio je brojne nagrade od kojih se prema važnosti ističu: 2008. Godišnja nagrada HAZU-a, 2018. Nagrada Andrija Mohorovičić, 2019. Nagrada Ivan Filipović, 2010. Godišnja nagrada Instituta Ruđer Bošković.