Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Za mjesec dana, 1. srpnja, Hrvatska će ući u Europsku uniju, a Litva će prvi puta otkad je postala članicom 2004. preuzeti predsjedanje Unijom.


Vremensko poklapanje ulaska Hrvatske u Europsku uniju s litvanskim predsjedanjem 'posebno veseli' Litvu jer Hrvatska u toj zemlji ima puno prijatelja, kazao je litavski dužnosnik. U dane oko 1. srpnja Litva će svjetla pozornice ustupiti Hrvatskoj, rekao je Julius Pranevičius, ravnatelj Odjela za predsjedanje Europskim vijećem pri litavskom ministarstvu vanjskih poslova.

'Posebno se veselimo pozdraviti vas prvog dana našeg predsjedanja. Iznimno smo sretni što će se prvi dan našeg predsjedanja vremenski poklopiti s prvim danom vašeg članstva. Hrvatska ima puno prijatelja u Litvi, ne samo zbog košarke već i zbog drugih odnosa s vašom zemljom', rekao je skupini hrvatskih novinara koji su pred početak predsjedanja posjetili Litvu. 'Vidimo mnogo mogućnosti za suradnju Litve i Hrvatske i nadam se da ćemo biti dobri partneri u EU', dodao je.

Vezani članci Koronakarta 2. prosinca 2021. Pogledajte novu koronakartu: Crveni se cijela Europa, Hrvatska već tjednima u tamnocrvenom Željko Sičaja SAD ukinuo vize za Hrvate, ali to vam ne garantira ulazak u zemlju. Stručnjak za sigurnost pojasnio i što stoji iza odluke o pojačavanju nadzora za ulazak u EU

>> Slovenija odgodila odluku o ograničavanju zapošljavanja Hrvata

Pranevičius je spomenuo košarku jer je ona, kako kažu Litavci, 'druga religija' u toj maloj baltičkoj zemlji od 3,2 milijuna stanovnika, a i prva asocijacija mnogim Litavcima na Hrvatsku. Sjećanja na srazove košarkaških velikana Dražena Petrovića i Arvydasa Sabonisa, Cibone i Žalgirisa, još su uvijek živa u sjećanjima mnogih stanovnika te zemlje.

Pranevičius je upozorio da Hrvatska ne smije očekivati 'nikakve dramatične promjene' s prvim danom svog ulaska. Ono što je važno, kako je rekao, jest da će biti za stolom za kojim se donose odluke. 'Ono što će se sigurno promijeniti to je da kada ste članica sjedite za stolom za kojim se donose odluke. Vrlo je važno da ćete s drugim zemljama odlučivati ne samo o svojoj sudbini nego i o sudbini čitave EU'.

'Stavljamo veliki naglasak na europski proračun 2014.-2020.'

Govoreći o prioritetima Litve kao predsjedavajuće zemlje EU-a, on je naglasio da je riječ o tri glavna stupa koje naziva 'vjerodostojna Europa, rastuća Europa i otvorena Europa'. 'Želimo postići napredak u sva ta tri područja', rekao je. Litvu čeka posao na višegodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje od 2014.-2020., dovršavanje posla oko bankovne unije te jačanje fiskalne discipline zemalja članica.

Još nije jasno hoće li za vrijeme aktualnog irskog predsjedanja biti završen posao s višegodišnjim proračunom EU-a, ali ako on i bude gotov, Litvi ostaje usvajanje oko 70 dijelova zakonodavstva koji će omogućiti provedbu proračuna i raspodjelu fondova EU-a. 'Stavljamo veliki naglasak na europski proračun 2014.-2020. Nadamo se dogovoru još tijekom irskog predsjedanja, ali i nakon toga treba donijeti provedbene akte o tome kako će se proračun rasporediti, a to čeka nas jer do 1. siječnja 2014. sve treba biti gotovo', rekao je.

Čelnici EU-a dogovorili su u veljači višegodišnji financijski okvir u iznosu od 960 milijardi eura. Europski parlament je 13. ožujka izglasao rezoluciju u kojoj nije doveo u pitanje taj iznos, ali je zatražio bitne promjene u strukturi proračuna, veću fleksibilnost između proračunskih stavki i mogućnost revizije negdje u sredini slijedećeg proračunskog razdoblja. Vijeće i parlament još nisu završili pregovore.

'Nadamo se da ćemo uspjeti ispuniti sve potrebne kriterije i biti spremni za uvođenje eura 1. siječnja 2015.'

Također, fokusirat ćemo se na stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta, digitalnog tržišta, te provedbu odluke o borbi protiv nezaposlenosti, posebno mladih, rekao je. Litva također želi postići napredak oko pitanja proširenja, te pitanja trgovinskih pregovora sa SAD-om i Japanom i 'veseli se dobrim rezultatima summita Istočnog partnerstva u studenom u Vilniusu'.

Po ocjeni diplomata, bit će to prilično 'težak raspored', s obzirom na dosta nedovršenog posla iz prethodnog razdoblja koji će morati odraditi mala litavska administracija. Na pripremi predsjedanja radi oko 1.500 ljudi, u Bruxellesu će za vrijeme predsjedanja biti održano oko 1.500 sastanaka, a i oko 300 neformalnih u Vilniusu. Proračun za predsjedanje iznosi joj 62 milijuna eura za tri godine, jer su pripreme počele još 2012., a neke će se stvari otegnuti i u 2014.. pojasnio je Pranevičius.

Litva je članica schengenskog prostora, ali još nije članica eurozone, što joj je plan za početak 2015. 'Nadamo se da ćemo uspjeti ispuniti sve potrebne kriterije i biti spremni za uvođenje eura 1. siječnja 2015.', rekao je.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju