Većini Europljana se, naime, jamči 20 dana odmora, a u pojedinim zemljama i 13 dodatnih dana plaćenih praznika. No, uspoređuje li se Europa, ali i Hrvatska, s ostalim razvijenim zemljama svijeta, čini se da je stari kontinent socijalno najosjetljiviji i da daleko više brine o pravima radnika, nego ostatak svijeta, piše Vjesnik.
Pročitajte i ovo
Sjedinjene Američke Države, primjerice, radnicima ne jamče niti jedan dan godišnjeg odmora, a prema nekim istraživanjima svaki četvrti radnik kod privatnika ne dobiva plaćeni dopust.
Riječ je o čak 28 milijuna radnika. Ipak, 90 posto američkih poslodavaca daje dopuste svojim radnicima. U Kanadi i Japanu radnici imaju deset dana godišnjeg odmora, ali Kanađani dobiju 'povlasticu' od osam dana plaćenih praznika.
U Europi se najviše odmaraju Šveđani s 33 dana plaćena godišnjeg odmora, a slijede Nizozemci s 31,3 dana, koji imaju izreku da »godišnji odmor imaš (uzimaš) onda kad ga trebaš«. Ipak, najviše zemalja Europske unije propisuje 20 dana godišnjeg odmora.
Hrvatska bi prema europskoj smjernici ulaskom u EU trebala radnicima osigurati najmanje 24 dana plaćenog godišnjeg odmora. Pravo na godišnji odmor ni jedan poslodavac ne smije uskratiti radniku, ali se niti radnik prema Zakonu ne može odreći ove povlastice.
Ako radnik ne iskoristi svoj godišnji odmor, za to je kriv poslodavac i dužan je nadoknaditi štetu radniku.
Prema istraživanju portala MojPosao većina radnika u Hrvatskoj koristi u prosjeku 23 dana odmora. Oni s plaćom manjom od 2000 kuna obično koriste 19,4 dana godišnjeg, dok se oni s plaćom većom od 8000 kuna odmaraju 24,1 dan.
No zanimljiv je podatak da gotovo 40 posto radnika ne iskoristi svoj odmor, a čak 80 posto onih koji ga koriste, na odmoru misle o poslu te svaki deseti svakodnevno pregledava službeni e-mail, a 40 posto ih na odmoru povremeno provjerava elektroničku poštu.
Većina ljudi ne koristi odmor odjednom, nego višekratno, no 30 posto njih ne uspijeva iskoristiti preostali prošlogodišnji odmor i to najviše zbog previše posla ili pritiska poslodavca.
