Uoči popodnevnog dolaska u Banske dvore, gdje će nastaviti pregovore s Vladom te iznijeti svoje zaključke, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja je na konferenciji za novinare nakon sjednice istaknuo kako jučerašnji Vladin prijedlog o porezu od 5 ili 6 posto na sve plaće i mirovine veće od 3000 kuna smatra socijalno pravičnim. Izračunao je, naime, da bi po tom prijedlogu na plaću ili mirovinu od 4000 kuna porez iznosio 50-ak kuna - taj porez, kaže, ne bi plaćalo 853 tisuće umirovljenika ili njih 79 posto, a plaćalo bi ga 225 tisuća umirovljenika, odnosno 21 posto.
Pročitajte i ovo
Ukidanje zdravstvenog doprinosa
No, Hrelja ističe da stranka i umirovljeničke udruge svoju potporu prijedlogu oko kojega se Vlada i socijalni partneri na kraju usuglase uvjetuju Vladinim prihvaćanjem njihovih zahtjeva.'Stojimo kod svojih zahtjeva bez obzira što Vlada dogovori sa socijalnim partnerima', naglasio je. Na vrhu tih zahtjeva je ukidanje zdravstvenog doprinosa od 3 posto za mirovine veće od 5108 kuna, odnosno veće od prosječne neto plaće, tim više, ističu umirovljenici, što ratni vojni invalidi taj doprinos ne plaćaju. Traže i reviziju popisa branitelja te prava pripadnika HVO-a.
Umirovljenici zahtijevaju i ugrađivanje dodatka na mirovinu u mirovinsku osnovicu, odnosno da se dodatak na mirovine novih umirovljenika uključi u mirovinsku osnovicu ili, ako se to ne učini, da ga se ne oporezuje. Inzistiraju na nastavku usklađivanja mirovina s prosječnom plaćom i u idućoj godini. Predstavnici umirovljenika traže i ukidanje dužnosničkih mirovina, odnosno povlaštenih mirovina za bivše saborske zastupnike i članove vlade, jer, kako je naglasio Hrelja, 'situacija u kojoj se nalazimo ne zaslužuje da imamo zastupničke mirovine'. 'Time možemo dobiti i financijsku korist i korist da dobijemo ljude koji će stvarno raditi za opće dobro, a ne političke poslušnike', poručio je.
Dodatak na mirovinsku osnovicu
Traže i da RTV pristojba za umirovljenike ubuduće iznosi 1,5 posto prosječne mirovine, a ne prosječne plaće, kako je sada, zatim ukidanje povrata poreza na temelju više uplaćenih doprinosa, traže i da se u Zakon o radu ugradi institut dokupa mirovine te ukidanje dvostrukih mirovina, a zahtjevaju isplatu božićnice. Predstavnici umirovljenika upozoravaju i da niti jedna antirecesijska mjera neće riješiti problem krize i recesije bez razvoja gospodarstva, novoga zapošljavanja i stvaranja novih vrijednosti kojima će se puniti državni proračun, kao i bez snažnog obračuna sa sivom ekonomijom.
Hrelja je rekao da je HSU jučer na pregovore s Vladom došao sa stavom da će izaći iz vladajuće koalicije bude li Vlada ustrajala na 'rezanju' mirovina iznad 2000 kuna, te istaknuo da je Vlada od tog rješenja odustala te predložila antirecesijski porez, koji su predstavnici umirovljenika, kaže, primili na znanje. Isto su novinarima kazali i predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Stjepan Krajačić te tajnik Matice umirovljenika Hrvatske Branko Cvetković.
>> Krizni namet od tri posto, PDV 23 posto ?
'Ne vidimo alternativu u ovom trenutku, možemo tražiti krivce za požar koji bukti, ali požar prvo moramo ugasiti. Situacija u državnim financijama alarmantno je kritična, u tu informaciju vjerujem jer je u ovom trenutku car gol', rekao je Hrelja, dodavši da će se o rokovima za ispunjenje umirovljeničkih zahtjeva tek pregovarati. Izvijestio je i da umirovljenička stranka i udruge podupiru uvođenje trošarina na mobilnu telefoniju te poreza na luksuz, kao i da se tzv. antirecesijski porez obračunava i na autorske honorare i ugovore o djelu, kao i na naknade za članstvo u nadzornim i upravnim odborima. (Hina)
