Ukida se popis stanovništva. Zamjenit će ga takozvani Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova.

Galerija


"Popis stanovništva koji će se provoditi od 1. travnja do 7. svibnja 2021. vjerojatno će biti zadnji popis koji će se provoditi na terenu putem anketa", kazala je Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

Vezani članci Ivan Penava Ivan Penava: "Samo je u Hrvatskoj popis stanovništva politička kategorija" Hrvoje Zekanović Kaos i metež u Saboru: Izglasan Zakon o popisu stanovništva, ali bez manjinaca, razriješen Jelenić

Nakon toga će se svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova, piše Jutarnji list.

Inače, Eurostat preporučuje da zemlje članice Europske unije stvore preduvjete da nakon 2021. godine dostavljaju ključne demografske popisne podatke na godišnjoj razini, pa je ovakva odluka o ukidanju popisa stanovništva dijelom posljedica toga.

"Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici”, rekla je Brković.

Ističe da je popis stanovništva, kućanstava i stanova najveći statistički projekt u državi, kojemu je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima.

Podaci dobiveni Popisom ključni su, napominje, za određivanje gospodarske i demografske strategije RH. Ubuduće bi tako Registar stanovništva sadržavao sve strukturne podatke o kućanstvima, od broja članova kućanstava, preko spola, zanimanja, bračnog i obiteljskog stanja, do nacionalnosti i drugih društvenih odrednica. Registar zgrada i stanova imao bi pak podatke o svakom stanu u zgradi, razmještaju soba, kuhinja i kupatila, a to bi se mijenjalo pri svakom renoviranju stana ili kuće.

Ivan Čipin, izvanredni profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta, ističe kako u Hrvatskoj pri Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim tijelima državne i lokalne vlasti već dijelom postoje takvi registri.

“Sada se radi o tome da svi oni počnu svakodnevno ažurirati svoje podatke i dostavljati ih MUP-u ili nekom drugom državnom centralnom tijelu. To će iziskivati dodatni napor i zakonsku obvezu svih uključenih tijela da ažuriraju svoje popise.

Potom je jednako važno da Državni zavod za statistiku ima pristup tim registrima i da dnevno može uzimati te podatke u statističke svrhe. Do sada je DZS dobivao podatke iz tih registara neposredno prije provođenja popisa stanovništva, kako bi mogao što efikasnije izvršiti popis, a ubuduće bi te podatke, ali ažurne, morao imao svaki dan na uvid.

Kada je u pitanju popis stanovništva centralno tijelo bi mogao biti MUP ili Ministarstvo uprave, glavni identifikacijski broj mogao bi biti OIB, a za registar zgrada i stanova bili zaduženi Ministarstvo graditeljstva i Državna geodetska uprava”, rekao je Čipin.

Inače, popis stanovništva 2021. provest će se i putem online samopopisivanja, preko sustava e-Građani. Iskustvo Bugarske govori da je tako popisano 40 posto stanovništva, dok su druge države došle tek do cifre od 10-ak posto.

Bit će to četvrto po redu popisivanje stanovništva od samostalnosti (stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011.) te 17. provedeno na području Hrvatske (prvi je proveden 1857., a ako ćemo računati i Jozefinski popis, onda od 1785.), otprilike svakih 10 godina u mirnodopsko vrijeme.