Pitali smo ugostitelje kako su fekalne bakterije završile u njihovim sokovima

Detoksikacija prirodnim sokovima je uzaludna, piše New York Times. Tijelo se od toksina čisti jedino mokraćom i izmetom. Ali ne tuđim. Nažalost u Hrvatskoj, mnogi pobornici zdravog života i svježih cijeđenih sokova, primorani su konzumirati tuđe fekalne bakterije. Pokazali su to rezultati naše analize prije dva tjedna.

Kako su fekalne bakterije završile u ustima gostiju kafića?

Pročitajte i ovo Slučaj pasa u Splitu UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ Mjesecima žive na kratkim lancima u izmetu, institucije prebacuju lopticu, grad im raširio tendu... donosi Provjereno Ovo će vam slomiti srce: Nakon što Nikola ode, vrata će se zauvijek zatvoriti

Deset svježe cijeđenih sokova, deset lokala u centru Zagreba, a čak 8 sokova nije prošlo na testu čistoće u zavodu Andrija Štampar. Važno je napomenuti da je tijekom uzimanja uzoraka, ekipi Provjerenoga društvo radio mikrobiolog Vedran Jagić iz zavoda Andrija Štampar kako bismo osigurali točnost rezultata njihovih testova.

'Očekivala sam da će u sokovima biti nešto veći ukupan broj mikroorganizama i određeni broj enterobakterija, ali ovako visoke brojke nisam očekivala. To su enterobakterije dakle po imenu se odmah zna da su porijekla crijeva', rekla je dr.sc. Ivančica Kovaček.

Pitali smo ugostitelje kako i zašto su fekalne bakterije pronađene u njihovim sokovima. Većina je imala svoja opravdanja, ali neki su bili i znatno rječitiji. 'Barbara, nemojte se igrat stvarima i ne znate s kim se igrate, dobro Barbara?', rekao je našoj novinarski jedan od vlasnika ugostiteljskih objekata. Uzorak iz njegovog objekta nije prošao na testiranju.

Dokaz da se radi o bakterijama fekalnog porijekla

Većina uzoraka nije prošla na testiranju, ali nisu pronađene smrtonosne bakterije poput salmonele. Kako nam je ispričala dr. sc Ivančica Kovaček: "Srećom mi salmonele nismo pronašli, nismo pronašli ni prave ešerihije, ali dokaz da se stvarno radi o bakterijama fekalng porijekla imamo na ovom malom biokemijskom nizu".

Neki sokovi prošli su testiranje. Upitali smo i njih što rade. Jedan od konobara opisao nam je ispravan način pripreme svježe cijeđenih sokova: "Operemo naranču, operemo ruke, peremo gdje se reže naranča, nacijedimo dva deci i stavljamo sve u perilicu, nož, dasku..."

Pojedini su vlasnici delegirali konobare da nam demonstriraju postupak cijeđenja. Konobari ona dva kafića čiji su cijeđeni sokovi jedini prošli na testu čistoće, ne nose rukavice, njihove su ruke čiste.

'Također se aparati u kojima se cijede takve voćke moraju prati i oni koji rukuju tim aparatima moraju prati ruke i ovo je dokaz da već dugo nije napravljena kontrola njihovog rada', rekla je mikrobiologinja.

Porastao je sada srećom i interes vlasnika kafića za čistoću ruku svojih djelatnika. Zagledavali su si u ruke i sami djelatnici, pregledavali aparat, pa i pogledavali prema gostima jer - ruka ruku mije.