Razloga za apsurd je bezbroj, ali glavna kočnica domaćoj proizvodnji jest uvoz. Na tržnicama tako uopće nema ili ima vrlo malo domaćeg voća. Većinom se radi o onom iz Španjolske, Slovenije, Austrije.
Pročitajte i ovo
Više od 90 posto voća na hrvatskim policama stiglo je iz uvoza. A kupci bi za domaće dali i posljednju kunu i svima je ono draže od uvoznog. Voćar Domagoj Škobić svoje jabuke štiti od nametnika , ali od uvoza ju ipak ne može zaštititi. 'Najviše se uvozi zbog činjenice što mi nemamo gdje skladištiti jabuke te ih tako plasirati na tržište cijele godine', rekao je Domagoj.
Jedak hektar voćnjaka jedno je radno mjesto
Nema skladišta nema tržišta, a uvoznici trljaju ruke. Domaće jabuke na tržištu sve je više, jer se podizanje novih nasada izdašno potiče. 'Morate znati da je jedan hektar voćnjaka jedno radno mjesto, a kod nas je podignuto četiri tisuće hektara voćnjaka', kaže Željko Kraljičak, županijski poljoprivredni pročelnik.
No, uz poticaje, sunce i vodu, domaćim voćarima potrebno je tržište. Bez udruživanja i jakog marketinga nema ni napretka. Slavonci su toga postali svjesni i udružili se u 'Klaster Slavonska Jabuka' Kao što na mandarini piše 'Cipar' ili na bananama 'Chile' tako će uskoro na ovim jabukama biti naljepnica 'Slavonija'. Jedino tako slavonski voćari na tržištu mogu biti veći, konkurentniji i jači.
Brand će se zvati Dika, a kao ponos Slavonije svaka će jabuka biti ubrana rukom, imat će svoju markicu i sigurno će biti sočnija i odskakati od uvoznih jabuka. No, Hrvatska je prošle godine uvezla 35 tisuća tona jabuke. Kakvoća i sočnost, uvoznom lobiju, čini se, nisu presudne.
