Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Premijerkini pokušaji engleskog podsjetili su nas na činjenicu da svaki četvrti Hrvat ne zna ni jedan strani jezik. Međutim, trend nepoznavanja jezika ipak se iz godine u godinu smanjuje. Novih škola i metoda učenja jezika sve je više.


Mi smo provjerili jednu od najzanimljivijih. Naime, ono što smo vidjeli nije ni hipnoza, ni meditacija, već brzo učenje stranih jezika u alfa stanju. Dragica Majstorović, Boris Malada i Ivan Tomić nadaju se da će za idućih pet tjedana naučiti osnove engleskog jezika. Došli su na svoj prvi nastavni sat i prvi susret s novom nekonvencionalnom metodom učenja. 'Kako djeca uče, ona ne znaju da uče, e ja bih to htio postići', priznao je ekipi

Provjerenog

Vezani članci Niko Biloš Haramina (Foto: Dnevnik.hr) Želja ovog dječaka rasplakala je Hrvatsku: "Nisam mogao vjerovati da toliko ljudi želi pomoći" Lota Komljenović (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Zašto nema novca za malenu Lotu? "To je strašno, tijelo ti propada, svjestan si svega, ali ne možeš si pomoći"

Boris. Instruktor polako njihov mozak uvodi u alfa stanje, vježbama disanja i laganog opuštanja.

'Ugodno je bilo, vrlo je to ugodno samo to disanje i opuštanje tijela', kaže Dragica. Nakon desetominutnih vježbi, koje bi trebale poslužiti za koncentraciju, mozak novih polaznika trebao bi biti potpuno opušten. Ivan je zaposlenik Ministarstva Obrane, često putuje i njegovo nepoznavanje engleskog, kako priznaje, često se isticalo pri kontaktima u inozemstvu. I dok Ivan nikada prije nije učio engleski, Boris i Dragica pokušavali su, no neuspješno. 'Dosta toga znam, dosta sam toga učila, ali kad treba nešto izgovoriti onda se tu javlja jedan problem, blokada koju sam sad odlučila ukloniti', priča Dragica.

 

Cilj - u podsvijest urezati prijevod

Profesorica im kreće čitati jednostavne rečenice na hrvatskom i engleskom. Cilj je da u podsvijesti ostane urezan prijevod. Metoda učenja u alfa stanju u Hrvatskoj postoji već 6 mjeseci. Jedan nastavni dan traje osam sati i kroz to vrijeme polaznici se dva puta uvode u alfa stanje. Pojednostavljeno, alfa stanje, stanje je koje svatko od nas proživljava svaki dan prije spavanja. To su oni trenuci neposredno prije samog sna. 'Općenito stanja, poput alfa stanja, ali kvalitetno sinkronizirane alfe, su stanje u kojima se informacije najbolje pohranjuju, odnosno najbolje prihvaćaju', smatra neurolog dr. Goran Ivkić.

Profesorica Diana Tomić s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu, cijeli se život bavi načinima usvajanja stranih jezika. Smatra da je glavni problem što nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da se prilikom tečaja mozak doista nalazi u alfa stanju. 'Ako krenete razmišljati o tome što vas čeka sljedeći dan po rasporedu ili nekakve slične stvari, što morate kupiti, automatski više nećete biti u alfa stanju', tvrdi Tomić. 'Ne mislim da smo baš prvi put bili u alfa stanju, treba se opustiti više, ono što oni žele postići se ne može odmah, ja ne očekujem odmah pravi efekt', kaže učenik Boris.

Uz sumnju u ulazak u stanje polusna, kod profesorice se javlja i sumnja u reklamiranu brzinu usvajanja novom metodom. 'Brzina jednostavno tu znači nekakvih 40 sati koliko se škola reklamira, da oni za 40 sati rade nešto što se u drugim školama postiže za 120 sati mislim da je to malo pretjerano, jer ono što se kaže u narodu bez muke nema nauke', ističe profesorica Tomić.

Klasične škole stranih jezika ne boje se konkurencije

U jednoj od najstarijih i najvećih centara za strane jezike u Hrvatskoj ne boje se konkurencije. 'U našim učionicama doista su polaznici opušteni, ali to je sve vrlo interaktivno, vrlo dinamično vrlo interaktivno i to je jedini način na koji ja mislim da se jezik može usvojiti drugim riječima ne vjerujem u nekakva instant rješenja i doista bez muke nema nauke', rekao nam je jedan od profesora u varšavskoj. Nika je studentica prve godine na pravnom fakultetu, a Vlado je maturant. Oboje su sigurni da će im poznavanje više stranih jezika sigurno pomoći, kako u karijeri, tako i u životu. I Nika i Vlado uče nekoliko jezika paralelno i tako već više od 10 godina. Vlado je čuo za tečaj u alfa stanju, no ne vjeruje u usvajanje jezika u polusnu.

'Nisam baš uvjeren u te neke alternativne metode učenja, nisu mi baš prodali', tvrdi Vlado. 'Brojne metode koje danas na tržištu postoje nažalost nemaju to, dakle idu anegdotalno, govoreći da rade čudesa da proizvode fenomenalne učinke, vjerovano proizvedu i nekakav tržišni efekt, neko kraće vrijeme i nakon toga nestaju sa tržišta', smatra neurolog dr. Ivkić. Nataša Klekić učila je engleski u osnovnoj i srednjoj školi, no znanje je izgubila. I sama je bila skeptična prilikom prvog nastavnog sata u alfa stanju. 'Zapravo sam se pitala kako ja sad tu mogu nešto naučiti', rekla nam je. Nakon završenog prvog tečaja, smatra da je obnovila staro znanje. 'Čak sam primijetila prilikom vožnje na posao, samo mi se fraze počnu javljati u glavi, ali to je zaista tako, htjeli vi to ili ne', dodaje Nataša.

 

3700 kuna za 48 nastavnih sati

'Ovdje se ne ulijeva znanje ljudima na neki apstraktan način, ovo je jednostavno metoda lakše koncentracije odnosno boljeg percipiranja svijeta oko sebe', kaže Una Kardum iz centra za strane jezike Leksis. Primajući informacije u stanju neposredno prije sna, često se dogodi da polaznici potpuno zaspu. Primijete li hrkanje, instruktori polaznike odmah probude. Polaznici tečaja u alfa stanju prosječno su srednje životne dobi. Mozak starije osobe, pogodniji je za ovaj način učenja. 'Za starije ljude u principu kojima je koncentracija malo sporija, sigurno je da je to dobra varijanta s kojom oni mogu postići veće rezultate. Starije osobe će se puno lakše prepustiti nečem, što je možda platio nego mlada osoba, koja je tu možda došla i čisto je zanima može li prevariti sustav, kao recimo poligraf', kaže naš neurolog.

Uz brzinu dolazi i cijena. Za jedan tečaj u alfa stanju, koji traje malo više od mjesec dana i sastoji se od 48 nastavnih sati, polaznik će morati izdvojiti 3700 kuna, dok će za 70-90 nastavnih sati tečaja u klasičnoj školi stranih jezika, izdvojiti prosječno 2200 kuna. Poznavanje stranih jezika prema vlastitoj ocjeni građana, najbolje ilustriraju rezultati istraživanja koje je objavila GFK, vodeća istraživačka kuća u Hrvatskoj. Barem jedan strani jezik poznaje 73 posto građana i to - engleski 58 posto, njemački 37 posto, talijanski 23 posto, španjolski devet posto, ruski sedam i svi ostali šest posto. Niti jedan strani jezik uopće ne koristi 27 posto ljudi. Uz raznolikost tečaja koje se danas nude na tržištu gotovo da ne postoji mjesto gdje se pri učenju nastavnici neće što više truditi kako bi se polaznici osjećali ugodno. Učili ga ne jedan ili drugi način poznavanje stranog jezika, u današnjem svijetu, definitivno je neophodno.