Vukovarci odlučili stati na kraj govoru mržnje: "Treba krenuti od vrtića...", "Sve je manja zainteresiranost za nastavu na srpskom jeziku"
Piše Matea Drmić/DNEVNIK.HR,
11. rujna 2024. @ 06:36
komentari
Grafiti - 5Foto: DNEVNIK.hr
Vukovarci su odlučili stati na kraj govoru mržnje koji produbljuje podjele u društvu. Pokrenut je tako projekt "Voice of No Hate Speech", a kako djeluje, provjerila je ekipa Dnevnika Nove TV.
Nakon 34 godine od Domovinskog rata poruke mržnje i dalje su na ulicama gradova diljem Hrvatske.
Govor mržnje često se izražava grafitima. Kako bi ga suzbio među mladima, Centar za socijalno podučavanje počinje provedbu projekta "Voice of No Hate Speech".
"Fotografijom ćemo probati da mladi ukažu na probleme u zajednici na temu govora mržnje", objasnila je Karolina Šoš Živanović iz PRONI Centra u Vukovaru.
"Kampanja će ići preko društvenih mreža, obuhvatiti različite članke, videe, izjave mladih..." dodaje.
"Kako naša škola ima organiziranu nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, važno nam je kontinuirano raditi na podizanju razine svijesti u smislu razumijevanja, tolerancije i solidarnosti", rekla je Dragana Samardžija izSrednje strukovne škole "Marko Babić".
"Svakidašnji život nam je pokazao da je bitno. Nastojimo to svesti na minimum. Smatram da do takve neke teme dolazi poticajem izvana, nemamo problem s time u školi", tvrdi Jelena Vinaj, ravnateljica Ekonomske škole Vukovar.
Vukovarci smatraju i da djecu ne treba razdvajati, nego spajati.
"Treba od vrtića krenuti, da se djeca igraju zajedno, da to bude... Djeca uče kod kuće", smatra Aneška.
"Bilo bi super da bude tako. Da se nitko ne mrzi, da se svi slažu. Živimo u ovoj državi, treba da ju poštivamo, cijenimo. Mi ćemo svi otići, danas-sutra oni da se drže. Prošlost ne treba zaboraviti, ali treba oprostiti", rekla je Milena.
"Na izgradnji mira trebamo kontinuirano raditi, kako u lojalnoj zajednici tako i na obrazovanim ustanovama", smatra Samardžija.
Upravo zbog daljnjeg obrazovanja u Hrvatskoj navike učenika se mijenjaju.
"Bilježimo svake godine sve manju zainteresiranost za nastavu na srpskom jeziku ili ćirilicnom pismu. Tu je puno manji broj upisanih, pa su vjerojatno shvatili da im je potrebnije da se obrazuju u nastavi na hrvatskom jeziku", smatra Vinaj.
Srednjoškolska dob je najosjetljivija u razvoju svakog učenika, pa time i ovakvi projekti pridonose razvoju tolerantnijeg i sigurnijeg društva.