Hrvatski sabor danas je nastavio sa zasjedanjem. Osim o razrješenju glavnog ravnatelja HRT-a, na dnevnom redu je i izvješće premijera i sastancima Europskog vijeća. Puno je replika i doskočica zastupnika.


Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio kako će raspravljati o razrješenju glavnog ravnatelja HRT-a, nedavno uhićenog Kazimira Bačića, a na dnevnom redu su i slobodni govori zastupnika.

Vezani članci Pregled tjedna Ivane Petrović Rasprave o euru su u nas na razini rasprava o cjepivu. Bez temeljnih kompetencija pa ih je bolje i ne čitati… Ivan Penava Penava u Vukovaru prozvao Vladu, Plenković mu ubrzo odgovorio: "Treba naći balans između dostojanstvene zahvalnosti i sitnog grickanja. Treba malo odrasti politički da bi se to moglo"

Premijer Andrej Plenković je nakon stanke predstavio izvješće predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća u zadnjih šest mjeseci. 

Sastancima Vijeća dominirale su teme poput pandemije, digitalne i zelene tranzicije, funkcioniranja jedinstvenog tržišta, sigurnosne politike Unije, migracija, odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom te vanjskopolitičke teme, uključujući odnose s Rusijom, Bjelorusijom, pitanje istočnog Sredozemlja s naglaskom na Turskoj, a raspravljalo se i o južnom susjedstvu, Bliskom istoku i Africi.

"Europsko vijeće je na svakom sastanku imalo posebnu točku dnevnog reda, posvećenu borbi protiv pandemije i podršci znanstvenicima. To je praktično bio najbrži i najveći kolektivni istraživački pothvat u povijesti", naglasio je, nezadovoljan dinamikom cijepljenja. 

"Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra"

Naveo je da je pritom bilo niz poteškoća s cjepivom AstraZenece, od distribucije do poteškoća u reputacijskom smislu, ali da se problem riješio intenzivnim pregovorima.

"Hrvatska je do danas ukupno osigurala 3,8 milijuna doza cjepiva i procijepili smo 46,2 posto odraslog stanovništva", rekao je Plenković.

Nažalost, dodao je, "ispod smo one ambicije o 50 posto procijepljenosti odraslih do 1. srpnja, no postoje otpori i moramo potaknuti i ohrabriti što veći broj sugrađana da se cijepi.

Hrvatska je do sada donirala 390.000 doza cjepiva, uglavnom susjednim zemljama. Najviše je doniarala BiH, 240.000 doza, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu po 30.000 te Kirgistanu na zahtjev 20.000 i Butanu također na zahtjev 10.000.

"Bez visoke stope cijepljenih teško ćemo svi zajedno pobijediti pandemiju. Globalno. Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje", naglasio je.

Po njegovim riječima, ukupni troškovi pandemije su bili 20 posto državnog proračuna, odnosno 4,5 milijarde eura, dva potresa povrh toga 16,9 milijardi eura.

"To je ono što mi imamo, a drugi nemaju", istaknuo je Plenković

Govoreći o socijalnom samitu u Portu, premijer je rekao da je u vremenu pandemije, uloga države uz pomoć sredstava iz EU pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta bez presedana.

"Možemo biti zadovoljni da smo u vremenu covida-19 spriječili rascjep u društvu. Spriječili smo eksploziju nezaposlenosti, val stečajeva, spriječili smo egzistencijalne probleme obiteljima, radnicima i pomogli poslodavcima da premoste tu krizu", rekao je Plenković.

Podsjetio je da je Vlada izdvojila 11,7 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta, ukupno uz oproštene poreze i doprinose 17 milijardi kuna.

"Sada se okrećemo, u dijalogu sa socijalnim partnerima, novoj fazi: stvaranju radnih mjesta, prije svega koristeći instrument EU nove generacije", rekao je Plenković.

Funkcioniranje eurozone

Jedna od važnih tema u posljednjih pola godine bilo je funkcioniranje eurozone. "Provodimo niz politika u provedbi akcijskog plana i preuzetih obveza. Naš krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija bit će ožujak iduće godine. Očekujem da bismo kroz dvogodišnji staž u europskom tečajnom mehanizmu dva (ERM II) bili spremni za članstvo u eurozoni 2023., na 10. godišnjicu članstva Hrvatske u EU", rekao je.

Smatra da je hrvatsko gospodarstvo snažno integrirano u europske financijske i trgovinske tokove.

"Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Preko 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za euro. 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone", rekao je Plenković.

Također je podsjetio da se 56 posto našeg izvoza odnosi na članice eurozone te da, prema eurobarometru, postoji sve veće povjerenje u euro koje je skočilo sa 61 na 76 posto.

"Mi ispunjavamo sve kriterije konvergencije od 2016. i naravno da želimo da se taj proces natavi na učinkovit i konsolidiran način kao što smo to radili i do sada", rekao je premijer.

Govoreći o deficitu, kazao je da se vlada namjerava u iduće dvije godine vratiti se na "putanju rapidnog smanjenja javnog duga".

Podsjetio je da će sljedećih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj 26. rujna na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske.

Usto dolaze i izbori u Poljskoj gdje se na čelo oporbe vraća Donald Tusk, izbori u Mađarskoj iduće proljeće, u Švedskoj je vlada pala pa se vratila nakon nekoliko dana, a u Nizozemskoj još nije formirana nova vlada iako je prošlo više mjeseci od izbora.

Radi se o vrlo zanimljivim političkim procesima o kojima moramo voditi računa, osobito u svijetlu rasprave o budućnosti Europe.

U svemu tome, istaknuo je, važno je da imamo na umu nekoliko bitnih točaka koje će se dogoditi u sljedeće tri godine u Hrvatskoj, a sve imaju međunarodnu dimenziju.

"Prvo ćemo, za otprilike dva tjedna fizički spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za moderni suverenizam nego spajanja našeg teritorija", rekao je premijer.

Drugo, nastavio je, "očekujemo da ćemo tijekom jeseni prestati imati kao uvjet vize za ulazak u SAD i dati još jednu slobodu kretanja našim građanima".

"Treće je da ćemo ući u šengenski prostor 2022., a četvrto da ćemo biti u europrostoru 2023. i u konačnici, od 2024. ćemo imati nove višenamjenske borbene avione", rekao je Plenković.

Istaknuo je da smo time "riješili unutarnju sigurnost, monetarnu stabilnost, vanjsku sigurnost i obranu i ono što je najvažnije, povezali teritorij".

"To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek", ocijenio je premijer.

Govoreći o šengenskoj zoni podsjetio je da je Europska komisija u lipnju donijela novu strategiju i istaknuo da Hrvatska doprinosi i sigurnosti i otpornosti tog prostora učinkovitiom zaštitom granice, upravljanjem migracijskim pritiscima sprečavanjem ilegalnih prelazaka granice.

Dijalog EU-a i Turske obnovljen

"Želimo da naša granica postane vanjska granica Unije, uložili smo 200 milijuna eura za tehničku opremu za nadzor granice i jačanje kapaciteta granične policije.", rekao je Plenković i dodao 6500 odlično opremljenih i uvježbanih ljudi čuva hrvatsku granicu.

Istaknuo je da je dijalog EU-a i Turske obnovljen i da je zbog upravljanja migracijskim tokovima, posebice na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, upravo taj dijalog "izrazito važan", podsjetivši da je prije nekoliko dana o tome u Antaliji razgovarao s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom.

Što se tiče vanjske politike EU-a naveo je kao jednu od najvažnijih tema Rusiju u kojoj se, kao i u Njemačkoj, u rujnu održavaju izbori.

Unija će se voditi s nekoliko načela u stajalištu prema Rusiji, uključujući inzistiranje na provedbi sporazuma iz Minska, jačanje odnosa s državama Istočnog partnerstva, jačanje otpornost u nekim sektorima poput energetskog te "kalibriranje selektivnih angažmana na temama vanjske politike gdje možemo tražiti dodirne točke".

"Instrumentarij režima gospodarskih sankcija se nastavlja obnavljati svakih šest mjesci i ostaje važan instrument na dnevnom redu", rekao je Plenković

Nakon premijera na redu su replike, njih 27. Prvi se javio Hrvoje Zekanović. Pitao je premijera o rezoluciji Freda Matića o reproduktivnom zdravlju koji je Europski parlament prihvatio. Plenković je kazao da su HDZ-ovu zastupnici dali svoje mišljenje.

"Megakrizu smo tako dobro ishendlali..."

"Tema je sada dinamika cijepljena. Svi su malo zaostali. Ja sam očekivao bolju dinamiku. Nisam očekivao da ćemo u ovakvoj megakrizi koju smo očito tako dobro ishendlali, da gro ljudi ne shvaća koliko je velika bila, da ćemo u ovakvoj situaciji biti na 42, 43 posto. Nema kontradikcija između nas i europske politike", odgovorio je na repliku da uvjetovanje potpora cijepljenjem nije u skladu s europskim politikama. 

Karolina Vidović Krišto rekla je da je Kazimir Bačić na čelo HRT-a došao namještenim javnim natječajem te je nabrojala neke od afera.

"Tko vam daje pravo da utječete na medije i pravosuđe?", pitala ga je.

"Još jedna patetična tirada bez argumenata. Bačića je birao Sabor, a ne Vlada. Ako baš želite konkretno, ja gospodina Bačića nisam ni poznavao dok ga nisu izglasali. Sve što insinuirate je krivo. Ako mi kontroliramo hrvatske medije, onda to činimo nekako mazohistički", rekao je premijer. 

Za povredu poslovnika opet se javila Vidovoć Krišto koja premijera optužuje da se ponašao kao "skupštini Jugoslavije", te da bi bilo najbolje da se premijera pošalje van.

Jandroković je rekao da ona koristi i teže riječi.

"Vi dijelite packe", rekla je Vidović Krišto.

Kako je izgledala Skupština Jugoslavije?

Premijeru koji je rekao da se ne sjeća kako je Skupština Jugoslavije izgledala, Arsen Bauk rekao je da je izgledala upravo ovako.

"Vi biste znali, vi se njegovi sljednici", odgovorio mu je Jandroković.

Za riječ se javio i Nino Raspudić kojeg je zasmetala replika HDZ-ove zastupnice Majde Burić. Ona je hvalila Plenkovića i njegovu borbu za solidaran pristup raspodjeli cjepiva. Rekla je da se državnički borio za hrvatske nacionalne interese. 

Nino Raspudić prijavio je povredu poslovnika jer je "pitanje toliko ulizičko da vrijeđa intelektualni i ljudski dignitet."  

"Gospodine Kapulice, vi ste u Saboru aplauzometar jer ste mjerili duljinu pljeska gospodinu Plenkoviću. Pa ste sigurno kompetenti procijeniti razinu ulizivanja koju je zastupnica pokazala pitanjem premijeru. Toliku količinu ljubavi ja nikad nisam iskazao u replici kolegici Selak Raspudić", rekao je njen suprug i nasmijao sve u Saboru. 

Grmoja je u oštrim istupima, zaradio i dvije opomene, a Plenkovića je nazvao briselskim mišem. Jandroković mu je rekao da bira riječi, ali da mu neće dati još jednu opomenu jer bi to značilo njegovo isključivanje iz ove rasprave. Nakon još jedne replike Plenković je to malo i predbacio Jandrokoviću.

"Vidim, predsjedniče Sabora da ste tolerantni i po minutaži, ali vidim, i po kvalifikacijama iz Mosta. Ali dobro, neka ljudi čuju tko su i što su", rekao je Plenković.