U Kući stripa u Zagrebu moći će se vidjeti junaci hrvatskih i svjetskih stripova

Fizičar i strastveni kolekcionar stripova Novaković, tajnik Udruge prijatelja stripa Stripforum, jedan je od onih koji je prije škole latinicu naučio čitati preko stripova u Plavom vjesniku, a ćirilicu preko Politikinog zabavnika. Od školovanja već je postao kolekcionar skupljajući strip magazine, revije i novine, ali po vlastitom priznanju tada to nije bila zaluđenost kao sada. Stripu se ponovno vratio krajem 1990-tih kada je već imao obitelj s troje djece.

Pročitajte i ovo DIZAJN ZA PAMĆENJE Ovo bi mogla postati najpoželjnija putovnica. Doznajte zašto krivotvoritelje čeka težak posao roditelji ogorčeni Djed Božićnjak u Slavoniji "obradovao" 200-tinjak djece stripom eksplicitnog sadržaja: "Koji si pak ti? Izlazi iz mene"

Želio je kompletirati brojeve Plavog vjesnika koji mu je kultno generacijsko izdanje, što je uspio prije tri godine skupivši svih 970 brojeva. Tada mu se probudio i "kolekcionarski crv" i, kako u šali kaže, na nesreću su na Britanskom trgu počeli prodavati antikvarijatne stvari među kojima su i knjige i stripovi. Uz to, počeo je skupljati originalne table stripova pa ih danas već ima oko sedam tisuća u kojima su zastupljeni hrvatski autori svih generacija od Andrije Maurovića, Waltera Neugebauera, Sergeja Mironovića Golovčenka, Vladimira Delača, Ismeta Voljevice, Mirka Ilića, Igora Kordeja, Radovana Devlića, Ninoslava Kunca, Gorana Parlova i drugih. Ima i originalne table stripova crtača iz Srbije, Slovenije, SAD-a, Engleske, Francuske, Španjolske, Itlije, Argentine i drugih zemalja.

Novaković posjeduje i veliku zbirku novina i časopisa koji su u svom sadržaju imali i stripove razdoblju od tridesetih godina prošlog stoljeća do danas – OKO, Novosti, Jutarnji list, Mickey strip, Veseli Vandrokaš, Koprive, Politikin zabavnik, Mali zabavnik (Srbija 1943.-44.), Zabavnik (NDH 1943.-45.), Kerempuh, Ilustrirani vjesnik, Vjesnikov zabavni tjedan, Plavi vjesnik, Super-strip biblioteka, Strip magazin, Alan Ford, ZOV, ZOV strip i druge.

"Skupljao sam od kada se počeo objavljivati neki strip ili protostrip", kazao je. Tada je počeo razmišljati i o osnivanju Muzeja stripa, jedan korak prema tome bilo je i osnivanje Udruge prijatelja stripa Stripforum i izdavanje Strip revije, koje sada izlazi već 50. broj.

Zagreb je uvijek bio jak centar stripa

Ističući kako, uz zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, osnivanje Kuće stripa podržava i Ministarstvo kulture, Novaković je pojasnio da će početni fundus sačinjavati originalne table stripa, novine i magazini sa stripovima, ilustracije, karikature te zbirke tiskovina i knjiga u njegovu vlasništvu. Vjeruje da će i drugi kolekcionari ili novinske kuće i nakladnici dati svoj doprinos i na raspolaganje staviti djela i tiskovine u svom posjedu.

Smatra i da bi njegova kolekcija zajedno s kolekcijom novinara i publicista Rudija Aljinovića mogla pokazati cijelu povijest jugoslavenskog stripa. Navodeći da su mu interes za otvaranjem Muzeja stripa iskazali Ljubljana i Maribor, Novaković je rekao da na to nije pristao jer želi da to ima Zagreb koji je, uz Beograd, bio jak centar stripa u bivšoj Jugoslaviji. "Zagreb ima veliki broj turista i ako to dodamo turističkoj ponudi uz npr. Muzej prekinutih veza i nešto drugo što se ne može vidjeti u drugim gradovima, onda je to prilika", pojasnio je.

Volio bi da prostor za Kuću stripa bude između Republike Austrije, Glavnog kolodvora i Kvaternikova trga gdje prolazi puno ljudi i turista. "Očekujem da će zagrebačka Kuća stripa postati referentna točka na karti svijeta jer takav prostor postoji samo u Bruxellesu gdje je Belgijski centar stripa", rekao je. Dodao je i da muzeje stripa, koji su vezani samo uz festivale stripa i traju oko tjedan dana, imaju francuski grad Augouleme i talijanski Lucca.

Smatra da bi Kuća stripa trebala imati oko tisuću kvadratnih metara prostora u kojem bi se, uz izložbe stripova i magazina, održavale i projekcije filmova koji se referiraju na stripove, glazbeni događaji uz strip događaje, konferencije o stripovima i drugim vizualnim umjetnostima. Također, u njemu bi se mogle organizirati i izložbe originala ili tiskovina sa stripovima na različite načine: tematski, prema autorima, magazinima ili utjecajima npr. američkog, francuskog i talijanskog stripa na razvoj strip u Hrvatskoj ili bivšoj Jugoslaviji.

Uz to, mogu se organizirati i modne revije s izložbom stripova u kojima su glavni nositelji radnje ženski likovi poput Modesty Blaise, Axa, Julia Jones, Tiffany Jones i druge. Uz to, u Kući stripa bi se mogao napraviti vrtić za učenje crtanja uz poznate pedagoge, radionice za crtanje stripova i scenarije i slično.

Stripu raste popularnost i uvijek je bio popularan u Hrvatskoj

Novaković je zadovoljan stanjem "devete umjetnosti" u Hrvatskoj. "Stripu raste popularnost, a on je i uvijek bio popularan u Hrvatskoj", istaknuo je. Podsjetio je i da je Zagreb, uz Beograd, uvijek imao jake crtače, a ima ih i danas koji crtaju za poznate strip kuće u Americi i Francuskoj, pa je tako poznati strip crtač Igor Kordej dobitnik i najvišeg francuskog odlikovanja za zasluge u kulturi i umjetnosti – odličja Viteza reda umjetnosti i književnosti.

Po Novakoviću danas najbolji strip crtači su Esad Ribić koji je postigao veliki uspjeh u Marvel Comicsu, Goran Parlov koji je postigao uspjehe u Italiji i SAD-u, Splićanin Boro Pavlović te Dubravko Mataković, koji je poseban kao Maurović. Tu je i profesor na Likovnoj akademiji Milan Trenc koji je postigao veliki uspjeh sa slikovnicom "Noć u muzeju", prema kojoj je snimljen i istoimeni uspješan film. Zatim, tu su i Darko Kreč, Joško Marušić i Tonči Zonjić, čije se radove rijetko može vidjeti kod nas jer objavljuje vani za Dark Horse Comics, DC Comics, Marcel Comics te Dalibor Talajić, Štef Bartolić, Niko Barun i drugi.

"To su ljudi na koje bi u drugim zemljama bili ponosni", kazao je. Tržište stripova u zemlji smatra skromnim iako postoji dosta velika ponuda. "To su kolekcionarska izdanja koja se tiskaju u malim nakladama i zato imaju visoku cijenu", rekao je.

Pri tome, da bi stripovi došli do zainteresiranih čitatelja, pomažu Ministarstvo kulture i gradovi koji otkupljuju ta izdanja za knjižnice. Da bi se još više popularizirao strip pokrenuo je i izdavanje Strip revije koja se može kupiti na kioscima za 12 kuna kako bi bio što dostupniji djeci i drugim zainteresiranim čitateljima i koja se, kao je rekao, prodaje jako dobro. Naglasio je da Strip reviju čitaju sve generacije, ali i da među ljubiteljima stripa postoji i "rupa" između 15. i 50. godine. Stoga ga, kroz Kuću stripa, želi popularizirati i generacijama koje do sada ga nisu čitale.

Slavonci i Dalmatinci veliki su ljubitelji stripa

Velikim ljubiteljima stripa smatra Slavonce i Dalmatince gdje postoje odlični crtači, strip festivali i udruge. "Dalmatinci su veliki ljubitelji stripa, puno ih je crtača stripova a postoji sjajan festival stripa u Makarskoj . Najbolji moji suradnici u stripu su Dalmatinci - Tomislav Košta, Vladimir Davidenko, Boris Talijančić, Boro Pavlović". Istaknuo je i da Slavonci jako čitaju stripove pa tako u Đakovu postoji jedna striparnica, u Virovitici sjajan klub "Gavran", a i drugdje u Slavoniji ima dosta strip udruga.

Novaković kaže da se strip jak u SAD-u, Francuskoj i Italiji gdje postoji jako puno izdanja. No, čita se dosta i u Španjolskoj, pa i u Hrvatskoj i Sloveniji. Naveo je i da strip u Sloveniji nije imao takvu popularnost niti kada je bila u Jugoslaviji kao što je danas. "Sada se to odjednom razvilo. Isto, budi se sada Makedonija, Bugarska, Rusija i Japan čije mange voli cijeli svijet", istaknuo je.

Također, naglasio je, sada strip, za razliku od ranije, utječe i na film jer filmovi od stripa uzimaju ili njegove junake ili vizualnu estetiku. Tako, kada se gleda kadriranje u filmovima poput Batmana ili Spidermana onda se vidi luđački brzu akciju, kao da se čita strip. "To je zato jer puno specijalnih efekata rade crtači, a što se onda mora kompjuterski obraditi", kazao je.

Strip od trivijalne umjetnosti postao elita i po cijenama

Ističe kako bi se ljudi iznenadili velikim brojem uspješnih liječnika, znanstvenika, bankara i drugih struka koji vole i podržavaju strip. "Strip je od neke trivijalne masovne umjetnosti postao elita. Po cijenama i po pristupu povjesničara umjetnosti", kazao je. Uz to, na festivalu Crtani romani šou viđao je i druge poznate političare poput Vesne Pusić ili Anke Mrak Taritaš.

Stripove kupuju i političari pa je tako jedan bivši poznati političar za 'debele novce' kupio kompletni Maurovićev strip. "Imate poslovno uspješne ljude kojima kada dođete u ured vidite da u nekom kutu drže tablu stripa Modesty Blaise ili Axe", rekao je. Istaknuo je kako postoje kolekcionari koji kupuju sve, ali i oni koji traže samo određene stvari te oni koji kupuju samo ono što financijski mogu.

Naglasio je i da originalne table stripova danas postižu vrijednosti od više tisuća eura. "Jedna originalna tabla stripa je vrijednost kao i slikarsko platno", kazao je. Dodao je i da je jedan od rijetkih koji skuplja originalne table stripova jer im cijene rastu. Pojasnio je i da su originalne table stripova nekad gotovo bile bezvrijedne da bi njihove cijene najedanput od 2000. eksplodirale.

Do prije tri ili četiri godine francuski izdavači i prodavači stripova povezali su se s aukcijskim kućama Christie's i Sotheby's pa se na aukcijama, koje postoje i u New Yorku i Dallasu, znaju postići milijunski iznosi cijena za originalne strip table. Tako se milijuni eura daju za jednu originalnu tablu belgijskog stripa Tintin, a većina tabli Asterixa, koja danas koštaju oko 250.000 eura, završile su u francuskom Državnom arhivu.

"Neke table Flash Gordona, Princ Valianta ili Alan Forda koje sam kupovao za 50 dolara danas su skuplje oko tisuću puta. Alan Forda tablu s dvije sličice ne možete kupiti za manje od 600 eura", rekao je. Naveo je i da cijena kompleta Zagora i Tex Willera ide i do 15 tisuća eura. No, ističe da je njemu vrednije imati komplet Veselog Vandrokaša iz 1938., 1939. i 1940. godine koje su radili Maurović i Neugebauer, nego komplet npr. Zagora, koji je uz Alana Forda, najpopularniji strip u Hrvatskoj. (Hina)