Još do prije pet, šest godina na Hrvatsku se gledalo kao na tranzitnu zemlju za trgovinu ljudima, no zadnjih godina raste broj hrvatskih državljana koji se bave tom vrstom kriminala u svrhu radnog iskorištavanja, kazao je Zlatko Koštić, predstavnik MUP-a.
Pročitajte i ovo
Od 2002. zabilježeno je 30-ak takvih slučajeva, a žrtve su u pravilu muškarci između 20 i 60 godina, sve češće osobe s posebnim potrebama. Najčešće ih se iskorištava u poljoprivredi, graditeljstvu i turizmu.
Koštić je naglasio kako se, s obzirom na evidentirane slučajeve i identificirane žrtve, može ustvrditi da se 'Hrvatska, BiH i Srbija gotovo oslanjaju jedna na drugu' što se trgovanja ljudima radi radne eskplatacije tiče. Zbog toga nužnim smatra jačanje regionalne suradnje na suzbijanju trgovine ljudima.
'Raste broj žrtava radnog iskorištavanja'
Selma Golubović Škec, koja je u projektu sudjelovala u ime Crvenog križa, također je upozorila na rast broja žrtava radnog iskorištavanja u Hrvatskoj, te u cilju prevencije tih nedjela preporučila širenje mogućnosti zakonskog zapošljavanja, kao i daljnju senzibilizaciju nadležnih tijela te kontinuiranu izobrazbu.
Program je, naime, obuhvatio niz edukacija iz područja prevencije radnog iskorištavanja ljudi u kojima su sudjelovala 32 inspektora rada, 22 kriminalistička policajca, 23 granična policajca, 32 ostalih policajaca i deset odvjetnika.
Na nastavak edukacije pozvala je i voditeljica projekta Elisa Tossero, nužnim ocjenivši i donošenje nacionalne legislative s konkretnim mjerama, budući da izostanak jasne definicije radnog iskorištavanja, upozorila je, uvelike otežava procesuiranje.
Iznijela je podatke po kojima je trgovanje ljudima najbrže rastuća 'kriminalna industrija' u svijetu, da je u Europi svake godine 270 tisuća žrtava te vrste kriminala, a policija, prema procjenama, identificira tek njih 3 posto. Radno iskorištavanje najzastupljenije je u graditeljstvu, proizvodnji hrane, poljoprivredi i kućanskim poslovima.
>> State Department: Hrvatska je izvor i destinacija za trgovinu ljudima
Istraživanje i njegove rezultate pozdravili su i predstojnik vladina Ureda za ljudska prava Luka Mađerić, koji je u projektu sudjelovao kao koordinator, i Guido Vigeveno, ministar vanjskih poslova Nizozemske, čija je vlada sufinancirala projekt. (Hina)
