U Hrvatskoj od posljedica pušenja umre 13.000 ljudi godišnje

Zagrebački gradski ured za zdravstvo i branitelje predstavio je tim povodom rezultate programa ranog otkrivanja raka pluća i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) koji se provodi u Poliklinici za bolesti dišnog sustava. Tijekom 2008. i 2009. godine tako je pregledano 1040 pušača i bivših pušača, među kojima je kod šestoro utvrđen rak pluća, a kod njih 95 (11 posto) je dijagnosticiran KOPB. 'Čak 81 posto ispitanika izjasnio se da želi prestati pušiti. Kod 40 posto ispitanika koncentracija ugljičnog monoksida u perifernoj krvi bila je viša od 7 posto što može izazvati srčane probleme, a kod 8 posto koncentracija je bila na razini trovanja', istaknula je na konferenciji za novinare ravnateljica Poliklinike dr. Alma Rožman. Uz to, kod dvije osobe utvrđena je tuberkulozna upala porebrice i gnojna upala pluća i porebrice.

U Hrvatskoj puši svaka treća osoba ili 1,2 milijuna ljudi, dok od posljedica pušenja godišnje oboli oko 20.000 a umre 13.000 ljudi. Na svakog stanovnika dolazi više od 2000 popušenih cigareta, što je daleko iznad europskog prosjeka gdje taj broj iznosi 1600. Stručnjaci procjenuju da je 70 posto mladih iznad 15 godina probalo pušiti dok ih 30 posto redovno puši, te da je 60 posto djece od najranijeg djetinjstva izloženo pasivnom pušenju u kući. Najteža posljedica pušenja je rak pluća koji je u Hrvatskoj ubojica broj jedan, posebice muške populacije, dok je kod žena na drugom mjestu po smrtnosti. U značajnom su porastu i druge bolesti, među kojima je najčešći KOPB.

Radi smanjenja štetnosti pušenja i prevencije ovisnosti, Grad Zagreb ponovno pokreće školu nepušenja pri zagrebačkom Zavodu za javno zdravsto Dr. Andrija Štampar, a zajedno s Hrvatskim torakalnim društvom osnovat će Zakladu Hrvatska kuća disanja kojoj je cilj donošenje preventivnih programa za bolesti prsnog koša i pluća, najavio je Zvonimir Šostar, pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo i branitelje. Stručnjaci ističu kako se do 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, te olakšano hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, dok se funkcija pluća poboljšava. Godinu dana nakon prestanka pušenja trostruko se smanjuje rizik od srčanog udara, a nakon pet godina jednak je kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka rizik za pojavu raka pluća je dvostruko manji nego u pušača. Zanimljiv je i podatak da se nakon uvođenja zakona o zabrani pušenja u javnim prostorima, broj oboljelih od akutnog infarkta miokarda smanjio u Italiji za 11 posto, Škotskoj 17 posto, a Francuskoj 15 posto. (Hina)