Vjerovanja u nadnaravna bića postojala su i još uvijek postoje među ljudima. Vile, coprnice, more, vede... samo su neka od bića obuhvaćena izložbom 'Čarobna družba – vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini'.


U Etnografskom muzeju u Zagrebu možete razgledati izložbu naziva 'Čarobna družba – vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini'. Izložba je rezultat istraživanja kustosice Etnografskog muzeja Danijele Križanec-Beganović i njene suradnje s fotografkinjom Ivom Lulić.

Vezani članci Izložba Čistač (Foto: Srđan Ilić/Pixsell) Optužuju je da naplaćuje buljenje u magarca, no njezina umjetnost brutalnošću i ranjivošću pročišćava Izložba Izložba ''Kako sam lagala na Instagramu'' priča dvije priče - jednu tajnu i drugu virtualnu, uljepšanu

'Ideja za izložbu je nastala kad je fotografkinja predstavila neke od svojih fotografija nastalih u Podravini. Kako je Etnografski muzej u Zagrebu poznat po svojim tematskim izložbama na kojima predstavlja razne teme iz tradicijske, ali i popularne kulture, ishod je bio koncipiranje etnografske izložbe koja obrađuje temu nadnaravnih bića u Podravini kroz našu struku, etnologiju i kulturnu antropologiju. Nadnaravna bića i predaje o njima posjetiteljima su predstavljeni kroz fotografije Ive Lulić te kroz radove pet drugih umjetnika koje prate legende koje posjetiteljima opisuju i približavaju nadnaravna bića tradicijskih predaja. Uz legende, na izložbi se mogu pročitati i odabrana kazivanja sugovornika koja opisuju pojedina bića ili događaje', rekla nam je autorica izložbe Danijela Križanec-Beganović.

'S ponosom možemo najaviti i suradnju s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu koja je rezultirala nizom radionica na kojima ćete na djelu moći promatrati profesionalne maskere naše najveće nacionalne kazališne kuće kako stvaraju strašne i lijepe maske različitih bića naših tradicijskih vjerovanja, ali i onih poznatih iz popularne kulture. Ukoliko želite i sami možete biti model. Također, u suradnji s HNK-om za naše posjetitelje u utorak 9. veljače pripremamo Fašnik Čarobne družbe, dok u suboti 6. veljače pripremamo Vilinski bal za naše male posjetitelje', rekla je Križanec-Beganović.

Vjerovanja u nadnaravna bića – vile i vilovnjake, coprnice, more, divlje dekle, vede, mraki i mrakulje itd. - zauzimaju važno mjesto u tradicijskoj kulturi, a trendovi modernog društva pokazuju kako su te teme danas iznimno dobro prihvaćene i popularne u cijelom svijetu. Izložbom se razmotrila transformacija nekih nadnaravnih likova koji procesima modernizacije i globalizacije bivaju izvučeni iz tradicijske kulture i počinju živjeti u popularnoj kulturi.

Ciklus fotografija Ive Lulić inspiriranih narodnim vjerovanjima Podravine rezultat je autoričinog projekta započetog 2012. godine. Fotografije koje predstavljaju autoričinu viziju nadnaravnih bića snimljene su diljem Podravine. Ulogu nadnaravnih bića odigralo je lokalno stanovništvo. Autorica spaja fotografski medij i tradicionalne elemente vezane uz vjerovanja u nadnaravna bića, a na izložbi je predstavljena s 40 radova.

Na izložbi svojim trodimenzionalnim prikazima likova sudjeluju i Zdenko Bašić, nagrađivani akademski filmski animator, Zdravko Tišljar, svestrani i priznati likovni umjetnik i dizajner te nekolicina mlađih likovnih autorica - Marija Plečko, Petra Orbanić i Maja Jurjević, dok je zvučna kulisa zvukova prirode autorsko djelo Ive Vičića.

'Moram reći da su reakcije posjetitelja izložbe vrlo pozitivne te smatram da se još jednom potvrdilo kako je tema zanimljiva suvremenom konzumentu. Posjetitelji svih generacija s velikim zanimanjem prate stručna muzejska vodstva te se često i sami uključuju u razgovor o ovoj temi ili pak komentiraju priče nadopunjavajući ih primjerima iz vlastitih 'susreta' s ovom temom. Djeca u opisanim tradicijskim nadnaravnim bićima često prepoznaju likove iz filmova ili priča prisutnih u popularnoj kulturi', rekla nam je Križanec-Beganović.

O Podravskom kraju - kako su ljudi živjeli, čega su se bojali, koliko su bila jaka ta vjerovanja...

'Izložba i istraživanje su bazirani na pričama i znanjima suvremenih sugovornika. Ovako sakupljena građa nadopunjena je starijim podacima, npr. onim iz Upitnice Etnološkog atlasa Jugoslavije iz 1960-ih godina koje su, uz podatke iz objavljenih radova drugih autora, poslužile kao sjajan komparativan materijal. Rad se također dotiče i transformacija nekih od nadnaravnih likova koji u procesima modernizacije i globalizacije bivaju izvučeni iz tradicijske kulture i počinju živjeti u popularnoj kulturi građanskoga društva.

Pozicija etnologa istraživača polazi od činjenice kako svaki kraj ima svoja vjerovanja i priče vezane uz natprirodna/fantastična bića, koja se, ako je riječ o geografski i kulturno bliskim krajevima, često podudaraju u više ili manje elemenata. Već su inicijalni razgovori sa sugovornicima pokazali kako su u Podravini još uvijek prisutne predaje i priče o nadnaravnim bićima. Isto tako ubrzo je postalo uočljivo kako su određena bića poznata gotovo svim sugovornicima, a samim time priče i vjerovanja vezana uz njih su brojnija.

U prvom redu to su priče o vješticama odnosno coprnicama koje su znane svakom sugovorniku barem kao opći pojam. Potom, kao njihov svojevrsni antipod, slijede vile, a velika je prepoznatljivost i lika more. Nasuprot tomu brojna nadnaravna bića, poput npr. veda i palčeka, poznata su tek pokojem od ispitanih sugovornika', rekla je naša sugovornica.

Čini mi se da je Hrvatska bogata tim vjerovanjima. No, čini mi se kako ni ostale europske, pa ni svjetske zemlje, ne zaostaju za nama.

'O stupnju očuvanosti tradicijskih vjerovanja na nekom području teško je govoriti. Kako bi mogli o tome govoriti moramo imati provedena istraživanja koja obuhvaćaju ovu temu ili moramo imati neke druge izvore podataka za analizu. Valja istaknuti kako su neke teme "teže" za istraživanje jer npr. sugovornici zaziru govoriti o njima te je potrebno više vremena da pojedini ispitivač zadobije povjerenje sugovornika. Tema tradicijskih vjerovanja svakako je jedna od takvih tema. Ali smatram kako bi daljnja istraživanja u Podravini donijela više rezultata, odnosno više podataka o pojedinim nadnaravnim bićima tradicijskih predaja o kojima ovom prilikom nije zabilježeno mnogo', objasnika je Križanec-Beganović.

Kako su se ta vjerovanja odrazila na kvalitetu života ljudi na ovim područjima? Prakticiraju li se neka od njih i danas?

'Oba pitanja vrlo su kompleksna. Na primjer, pokušajte si zamisliti život bez dostupnosti suvremenih liječnika, dijagnostike i lijekova, ali i obrazovanja, a takvi uvjeti bili su prisutni u nekim krajevima još u prvoj polovini 20. stoljeća. Tradicijski je svjetonazor nastanak bolesti često pripisivao negativnom djelovanju zlih sila od kojih su se onda na različite načine i različitim dostupnim im metodama nastojali i zaštititi. Tako se npr. izbjegavalo da se novorođenčetu ulazi ako je vani zanoćalo jer se na taj način moglo omogućiti i raznim zlim silama da mu naškode. Također je vrlo rašireno vjerovanje da se dojenačke pelene i dječja odjeća ne smiju noću sušiti vani. Iz istog razloga. Ali ovo je samo jedan od primjera kroz koje vidimo povezanost uvjeta života i vjerovanja, a tema je svakako vrlo kompleksa.

Što se tiče prisutnosti živućih praksi vezanih uz određena vjerovanja, ukoliko govorimo o tradicijskim vjerovanjima, predaje o njima su svakako prisutne u različitim oblicima. Ono čime se mi također bavimo je odnos pojedinca prema tim vjerovanjima', zaključila je Danijela Križanec-Beganović.

Izložba, koja je otvorena do 3. svibnja 2016. g., popraćena je brojnim događanjima: Vilinskim balom, Fašnikom Čarobne družbe, kazališnim predstavama, bajkopričaonicama, različitim radionicama, nagradnim igrama te stručnim predavanjima.