Trećina Hrvata želi raditi od kuće - zbog troškova i bolje koncentracije

Trećina ispitanika smatra da će rad od kuće biti najkorisnija novost Zakona o radu, a kao razlog navode smanjenje troškova i bolju koncentraciju. Najmanje ispitanika (6%) ističe zapošljavanje umirovljenika kao korisnu mjeru.

Pročitajte i ovo Zločin bez kazne Sve više ubijenih novinara: "Za 85 posto tih slučajeva nitko nije odgovarao" Adaptacija novoj situaciji U našem gradu domaći sve više odlaze, a stranci dolaze: "Ovdje sam već pet mjeseci, planiram ostati još dugo"

Početkom mjeseca najavljene su izmjene Zakona o radu, a novi bi Zakon trebao zaživjeti u drugoj polovici 2013. godine. U anketi provedenoj na više od 600 ispitanika portal MojPosao istražio je koje od tih mjera građani smatraju najkorisnijima.

>> Državni zavod za statistiku pogriješio: Nezaposlenost još veća

Najviše ispitanika (33%) smatra da će rad od kuće biti najkorisnija novost Zakona o radu. Kao najveću prednost rada od kuće ispitanici ističu smanjenje troškova – kako za poslodavce, tako i za posloprimce.

'Zašto ne? Uštedjeli bi više na hrani, gorivu i vremenu putovanja do posla i natrag', komentira jedan od ispitanika. Kao dodatnu prednost rada od kuće ispitanici navode i bolju koncentraciju u miru vlastitog doma te više vremena za obitelj, posebno kada su u pitanju majke.

'Kad su djeca npr. bolesna, mogu biti kod kuće s njima i raditi posao. Dobit za majku, dijete i poslodavca', rekao je jedan ispitanik.

Posao na pola radnog vremena podržava 29% ispitanika. Drugi pak smatraju kako bi 'part time zapošljavanje' posebno koristilo uslužnim djelatnostima i malim obrtima jer bi omogućilo plaćanje zaposlenika po stvarnom učinku.

Jedinstveni ugovor o radu korisnim smatra 17% ispitanika koji u tome prvenstveno vide priliku za jednakost. Čak 15% ispitanika izjavilo je da ne zna ništa o novom Zakonu o radu, ali izražavaju zabrinutost da on 'sigurno neće biti pisan u korist radnika'.

Zapošljavanje umirovljenika korisnom mjerom smatra 6% ispitanika, koji ističu kako je znatan broj umirovljenika radno sposoban. 'Nužno je pronaći model za uključivanje umirovljenika na tržište rada i nakon umirovljenja, jer mirovine isplaćene temeljem generacijske solidarnosti nisu dostojne za život, a pritom bi se spriječio potencijalni rad na crno', zaključuje jedan od ispitanika.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook