Kod neopredijeljenih su, više od prosjeka, zastupljeni građani iz sjeverne Hrvatske te Like, Korduna i Banovine (po 48 posto), mladi od 15. do 24. godine (41 posto), osobe bez osnovne ili s nezavršenom osnovnom školom (48 posto), te građani s niskim mjesečnim osobnim primanjima (42 posto).
Pročitajte i ovo
Kod građana Zagreba s okolicom, Dalmacije i visoko obrazovanih je najmanje neopredjeljenih - između 23 i 27 posto.
U sljedećoj su skupini građani koji smatraju da predstavljaju centar.
Među njima su, više od prosjeka (29 posto), građani Zagreba i okolice (37 posto), osobe s najvišim obrazovanjem (36 posto), građani s višim i visokim osobnim i obiteljskim primanjima (između 33 i 37 posto).
Lijevo usmjereni, više od prosjeka (19 posto), susreću se u Istri s Primorjem (27 posto), u Zagrebu s okolicom kao i kod visoko obrazovanih (obje kategorije s 26%), kod osoba starijih od 45 godina (22 posto), kod građana koji za sebe kažu da nisu vjernici (40 posto).
Predstavnike desnice karakterizira veća zastupljenost u Dalmaciji (34 posto), u dobnoj skupini od 35. do 44. godine (23 posto), te kod građana koji za sebe tvrde da su pravi vjernici (24 posto), navodi GFK.
Istraživanje je provedeno prošli mjesec metodom osobne ankete u kućanstvu na uzorku od tisuću ispitanika, hrvatskih građana u dobi iznad 15 godina.
U takvu istraživanju od prije pet godina za centar se opredijelilo također 29 posto građana kao i ove godine, dok su lijevo i desno opredijeljeni građani opet bili ravnomjerno zastupljeni, ali nešto manje nego sada - po 17 posto.
Onih koji se nisu mogli opredijeliti bilo je još više nego danas - 37 posto.
Isto takvo pitanje bilo je postavljeno u jednom istraživanju 1995. U međuvremenu došlo je do nekih pomaka u opredjeljenju građana. Tada je npr. opredjeljenje za centar bilo 55 posto, a sada se smanjilo na 29 posto.
Manja je promjena kod desnice - od 22 na 19 posto, dok je
ljevica bila na 17, a danas je na 19 posto, priopćila je agencija GfK.
