Koje su koristi, a koji troškovi uvođenja eura? O tome se u ponedjeljak raspravljalo u Hrvatskoj narodnoj banci koja je već napravila analizu o učincima ulaska u eurozonu. Guverner je optimističan, ekonomisti oprezni.

Galerija


Ministar financija Zdravko Marić tvrdi da je Vlada svjesna težine zadatka koji je pred njima, a da se pita izvoznke, oni bi euro uveli još jučer.

Vezani članci Zdravko Marić (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Ministar Marić otkrio što će se dogoditi s kunskim kreditima građana nakon uvođenja eura Euro ili kuna? (Foto: Dnevnik.hr) - 7 Velika analiza Dnevnika Nove TV: Svi argumenti za ili protiv uvođenja eura na jednom mjestu

Za Vladu i HNB pravi je trenutak za raspravu o ulasku u eurozonu. HNB-ova analiza pokazuje: koristi uvođenja eura razmjerno su veće nego za neke druge zemlje koje su ga do sada uvele, a troškovi bi trebali biti mali i jednokratni.

"Postojanje zaštitinih mehanizama pobojšat će percepciju rizika u očima investitora, financijskih tržišta i rejting agencija. U konačnici to će se odraziti na niže kamatne stope za naše građane, tvrtke i za državu", ističe Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Država, za uvođenje eura mora zadovoljiti i neke kriterije: stabilnost cijena, održivost državnih financija, stabilnost tečaja i dugoročne kamatne stope. Pritom nam deficit proračuna kao udio u BDP-u ne smije prelaziti 3%. Javni dug mora biti ispod 60% BDP-a. Možemo li to? Ekonomski stručnjaci su oprezni.

"Ništa se stvarno neće dogoditi, no doživljaj će biti drukčiji s manjim iznosom eura kad sjedne mirovina, kad sjedne plaća", smatra Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

"Svi skupa čekamo da vidimo produbljenje te monetarne unije, ona ima svoje nesavršenosti, ali upravo se o tome ovih dana radi i za 4 do 5 godina ona će biti izgrađena, baš onda kada treba donjeti konačnu odluku", ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Svi se slažu, put do eura još je dug, a pred Vladom je težak zadatak. "Mi smo svjestni svih domaćih zadaća koje moramo napraviti kako bi smo, ja bih rekao, danas sutra bili u stanju pokucati na vrata tečajnog mehanizma i da netko s druge strane otvori vrata", kaže ministar Marić.

Kroz vrata eurozone što prije žele izvoznici, koji uz turizam, najviše pridonose rastu BDP-a. "Dvije trećine našeg izvoza ide u Europsku uniju. To bi praktički za nas bilo domaće tržište. Svi ovi troškovi koje danas plaćamo za kredite bili bi jednostavniji, transakcije bi bile jeftinije, troškovi bi bili manji", kaže Darinko Bago, predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika.

Dok Hrvatska narodna banka i vladajući tvrde da je u Hrvatskoj pravi trenutak za početak razgovora o uvođenju eura, hrvatski građani, čini se, ne djele to mišljenje.

"Kuna je super i treba tako ostati. I ovako smo u problemima, ne treba nam još jedan", rekao nam je jedan građanin.

"Hrvatska se ulaskom u EU obvezala da će uvesti euro - ostaje još samo pitanje kada i po kojem tečaju", dodaje drugi.