Napominje da je cijela knjižničarska struka protiv ovakva Prijedloga zakona, a jedna od brojnih primjedbi odnosi se i na onaj dio zakona koji će, ako prođe, omogućiti da ustanove zatvore knjižnice. "Primjerice, osnovna škola u Dugavama mogla bi zatvoriti svoju knjižnicu i sklopiti Ugovor s knjižnicom u Sesvetama, nakon čega bi djeca morala ići u Sesvete", objasnila je Udiljak Bugarinovski.
Napominje kako bi se moglo dogoditi da i fakulteti zatvore svoje knjižnice te da neki knjižničari izgube posao. "Sva je knjižničarska struka protiv ovakvog zakona, koji je tragikomičan", naglasila je.
"Sve je počelo prije četiri godine izradom novog zakona, koji je stopiran uslijed opetovanih promjena ministara. Nastavljeno je početkom ove godine kada su stručna tijela skratila Prijedlog zakona, nakon čega je grupa formirana unutar Ministarstva misteriozno prestala raditi zakon, za koji se sada pretpostavlja da ga je izradila pravna stručna služba Ministarstva, što je nedopustivo. Mi zapravo ne znamo tko je izradio zakon, a vidjeli smo kakav je i doznali detalje o njemu tek kada je ušao u e-savjetovanje", rekla nam je Udiljak Bugarinovski.
"Izradili smo dokument od 224 stranice primjedbi na zakon, a tijekom e-savjetovanja iz cijele Hrvatske stiglo je čak 2600 primjedbi na taj zakon. Gotovo da nije bilo niti jednog članka zakona koji nije imao primjedbu". Udiljak Bugarinovski ističe kako se knjižničarska struka vodi i funkcionira po pravilima UNESCO-a i Međunarodne udruge knjižničara.
"Ministarstvo kulture krši njihova pravila i općenito pravila struke. Mi nismo bili uključeni u izradu zakona kojim smo, malo je reći, ogorčeni. Čitava je zajednica knjižnjičara protiv ovakvog zakona koji je štetan za razvoj društva te dovodi u pitanje budućnost knjižnica ne samo kao javnih ustanova već i kao dijela obrazovnog sustava.“
Knjižničarka iz osnovne škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji spornim smatra što se nigdje u zakonu ne spominje da knjižničar mora imati diplomu, odnosno da mora imati titulu diplomiranog knjižničara. Pita se, zašto su oni studirali? "Prave zakon da bi mogli staviti bilo koga na mjesto knjižnjičara, da svatko može biti ravnatelj knjižnice. Rade sve da ponize struku", ističe.
Naglašava kako posao knjižničara nije samo da izdaju knjige. "Rad u knjižnici je hvalevrijedan i plemenit posao koji promiče kulturno-javnu djelatnost. Knjižničari educiraju djecu, osmišljavaju projekte, radionice, djeci prezentiraju lektire, rade na opismenjavanju djece, organiziraju posjete učenika muzejima, vode djecu na kazališne predstave ili organiziraju dolaske kazališnih predstava u škole i još puno, puno toga.“
"Puno je kritika na prijedlog zakona, koji bi se trebao promijeniti", zaključno nam je rekla knjižničarka iz jedne splitske škole.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je pak kako nije točno da struka nije konzultirana u pripremi Prijedloga zakona, ocijenivši kako su bojazni Hrvatskog knjižničarskog društva vezane uz posljedice toga zakona posljedica krive interpretacije. Osvrnula se i na Prijedlog zakona koji predviđa osnivanje privatnih knjižnica. "Pitanje toga da privatna osoba može osnovati knjižnicu potpuno je krivo interpretirana. Potpuna je besmislica da bi to bile knjižnice na kojima bi netko ostvarivao profit", rekla je ministrica.
"Naime, ako se na takav način može osnovati kazalište, onda zakon mora predviđati istu stvar i kad je u pitanju muzej, arhiv ili knjižnica. Ne možete ograničiti nekome tko bi želio pokrenuti takvu djelatnost da je može pokrenuti samo kao ustanovu", pojasnila je.
Na tvrdnju HKD-a da ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti neće morati biti knjižničarske struke, ministrica je uzvratila tvrdnjom kako je to potpuna neistina. "Ne znam iz čega to proizlazi, pa to ne mogu ni komentirati", kazala je. Ministrica je također napomenula kako je Prijedlog zakona upućen tek na prvo čitanje, a između prvog i drugog čitanja održat će se konzultacije sa svim zainteresiranim dionicima, koje su već dogovorene.
U Podravini
na graničnom prijelazu
Spašena u zadnji tren
