Zbog problema s dodjelom poljoprivrednog zemljišta na kojem je izgrađena autocesta, ili na kojem se nalazi potok, a koja je razljutila slavonske seljake, nameće se pitanje - tko kontrolira raspodjelu državnog zemljišta? U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatraju da je u cijelu priču ipak trebalo uključiti i lokalnu vlast, a ne dodjelu provoditi iz ureda u Zagrebu.


Na autocesti, u šumi ili u potoku... Na ovim je mjestima trebao niknuti kukuruz.
Za agenciju za poljoprivredno zemljište, ta su mjesta bila oranice. Što agencija radi, treba nadzirati resorno ministarstvo.

Vezani članci Nesraća na autocesti Vozačica jedva izvukla živu glavu, pogledajte što joj je probilo vjetrobransko staklo na autocesti Ususret snijegu u Lici oni pomažu starijima - 2 U Lici i Gorskom kotaru čekaju snježni val: Sljedeća dva dana ne preporučuje se izlazak starijima, ali ni onima mlađima i zdravijima

'Imamo i godišnje kontrole i nadzore, ali po prigovoru poljoprivrednika koji se obrate Ministarstvu', kaže Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište.

Na natječaju gdje je ponuđena autocesta krivac je, kaže poljoprivredna komora, brzina. 'Dijelom je i zbog toga krivnja, a mislim da su radili nekompetentni ljudi jer nisu znali o kojem je zemljištu riječ', smatra Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

A trebalo je uključiti, kaže Brlošić, i lokalnu vlast. Država je ponudila minirano zemljište i ono zapušteno, i to uz smanjenje zakupa, za cijenu troška stavljanja u funkciju.

'Stavljanje u funkciju je izuzetno skupo i apsolutno za 10 godina korištenja financijski neisplativo', dodaje Brlošić.

Sijati kukuruz na autocesti ili dovesti krave pred naplatne kućice - Zašto ne?

Isplativo ili ne, na natječaj se ne može bez programa raspolaganja zemljištem, a provodi li se ono, nadzire poljoprivredna inspekcija.

'Mi se nadama i po nama bi trebao taj dio posla biti odrađen u agenciji za zemljište obzirom da mi dajemo zemljište na raspolaganje', kaže Mičević.

Oni ga daju, a mogu ga i oduzeti.

Bez obzira je li na njoj korov ili je zasijano štogod drugo, svi koji koriste državnu zemlju morat će plaćati zakup. Do sada to, tvrde u agenciji, nije bio slučaj sa svima.

Jer su neki to, kažu, izbjegavali. Sada će ih putem OIB-a povezati s Finom, a s neplatišama, raskinuti ugovore.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook