Time je Hrvatska izašla iz društva afričkih zemalja i približila se zemljama Europske unije, rečeno je danas na predstavljanju godišnjeg izvješća Transparency Internationala Hrvatska (TIH), podružnice međunarodne organizacije za borbu protiv korupcije.
Pročitajte i ovo
U BIH
Optužnica zbog korupcije u zdravstvu: U igri više od četiri milijuna eura
S 4,4 pali na 4,1
Po percepciji korupcije Hrvatska stoji lošije nego lani
Drama u Nepalu
Autobus pun svatova sletio niz padinu s visine od 200 metara: Najmanje 13 mrtvih i 34 ozlijeđenih
OGLASIO SE HŽ
VIDEO Zapalio se vlak u Slavoniji, u njemu je bilo 100 putnika: "Morali smo iskakati van, bilo je prestrašno"
HRVATSKI OTOK
FOTO U moru ugledali užasan prizor: "Naišli smo na beštiju od pet, šest metara..."
Hrvatska su lani poslovni ljudi i analitičari međunarodnih
institucija, kao što su Svjetska banka Svjetski gospodarski forum, ocijenili s 3,4, a ove godine s 4,1, što je najviša ocjena od kada je 1999. prvi put obuhvaćena istraživanjem i kada je ocijenjena s 2,8.
Prema IPK, zemlje s višim stupnjem korupcije ocjenjuju se nižom ocjenom, pa je tako ocjena 1 namijenjena potpuno korumpiranim državama, a ocjena 10 zemljama bez korupcije.
Tom idealu tradicionalno su najbliže skandinavske države, pa su tako ovogodišnji pobjednici s ocjenom 9,4 Danska i Finska, a slijede ih Novi Zeland i Singapur.
Kao i prijašnjih godina na začelju su Somalija (1,4), Myanmar (1,4), Irak (1,5) i Haiti (1,6).
Za razliku od lani kada je bila u društvu afričkih i latinoameričkih zemalja, Hrvatskoj je sada ocijenjena kao Turska i Bugarska, za jedno mjesto je bolja od El Salvadora, a lošija od Tunisa, Poljske i Kube.
Od zemalja Europske unije jedino je Rumunjska s ocjenom 3,7 gora od Hrvatske.
Slovenija se s ocjenom 6,6 i 27. mjestom potvrdila kao
niskokorumpirana zemlja. Od tranzicijskih zemalja slijede je Mađarska (5,3) i Češka (5,2).
Srbija je zauzela 79. mjesto, dok Bosna i Hercegovina i Crna Gora dijele 84. mjesto.
Napomenuvši kako pojedini skandali nemaju značajnu ulogu na rangiranje neke zemlje u istraživanju IPK-a, predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović ocijenio je da je na najbolji dosadašnji rezultat Hrvatske utjecalo usvajanje nacionalnog antikorupcijskog programa koji se počeo provoditi, pooštravanje kazni za korupcijska nedjela, jačanje Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) te formiranje novog Povjerenstva za sukob interesa.
Pozitivnim je istaknuo i što građani Hrvatske sve više uviđaju da je u njihovom interesu iskorijeniti korupciju jer jasno vide da je životni standard puno bolji što je država manje korumpirana te naglasio da je za daljnji napredak potrebno nastaviti sa započetim reformama i pridržavati se donesenih zakona.