Na tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), između ostaloga, raspravljalo se o reguliranju rada nedjeljom kroz Zakon o trgovini, Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava te revidiranim EU smjernicama za regionalne potpore.
Pročitajte i ovo
Reakcija na kritike
Plenković odgovorio srpskoj ministrici: "Neki od Miloševićevih 'adlatusa' još su uvijek aktivni"
Aktualne teme
Plenković: "Ne znamo je li mu Milanović stavio lisice na ruke ili kuglu na noge"
Sjednici je nazočio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Nakon sjednice kazao je da su raspravljene tri važne teme, među kojima je i očuvanje radnih mjesta u krizi posljednjih godinu i pol dana.
"Zahvaljujući smanjenju broja zaraženih i ubrzanoj dinamici procjepljivanja naših sugrađana, mislim da ćemo se sve više vraćati uobičajenim gospodarskim aktivnostima. To treba omogućiti tranziciju iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta", rekao je Plenković.
Razgovarali o regionalnim državnim potporama
"Tema sjednice bilo je i pitanje smjernica za regionalne državne potpore na temelju dokumenta Komisije. Hrvatska je prije bila podijeljena na kontinentalnu i jadransku Hrvatsku. Potpore su bile za sve jednake", rekao je Plenković.
"Smatrali smo da to nije pravedno pa smo napravili novu statističku kartu Hrvatske koja je podijeljena na jadransku, panonsku Hrvatsku, sjever Hrvatske te na Grad Zagreb", kazao je Plenković i naveo da potpore rastu.
"Nova karta potpora, smjernice koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2022. godine, podrazumijeva intenzitet potpora - panonskoj Hrvatskoj i sjeveru Hrvatske potpore s 25 idu na 50 posto. Jadranska Hrvatska ide na 40 posto, a Grad Zagreb ide na 35 posto. Bit ovoga je da su sve regije dobitnici, a koristi za poslovne subjekte bit će veće", objasnio je Plenković.
Rasprava o neradnoj nedjelji
"Treća tema bio je Zakon o trgovini. Razgovarali smo sa sindikatima i poslodavcima", kazao je Plenković.
"Tri su temeljna načela - Zakonom o trgovini načelno će biti zabranjen rad nedjeljom, no omogućit će se rad nedjeljom do 16 nedjelja u godini. Tu vodimo računa o Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, o gospodarstvu... i ostvarujemo ravnotežu između poslovnog i privatnog odnosno obiteljskog života", kazao je Plenković.
"Smatramo da je to potez koji je u duhu naše tradicije i koji je dobar za hrvatsku obitelj. Idemo s tim prijedlogom, bitno je da njegov sadržaj poštuje načelo razmjernosti", naveo je Plenković i dodao da žele dobiti potporu kroz temeljit dijalog.
Sindikati spremni na rješavanje problema
Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja kazao je da su sva tri partnera sklona tome da se problem rada nedjeljom riješi.
"Ovo su radikalne promjene na razini EU-a. Europski socijalni model ponovno živi nakon velike krize otprije desetak godina i ponovno se govori o uklanjanju siromaštva i uklanjanju nejednakosti, što je prije bio razlog da onaj tko govori o nejednakostima u Hrvatskoj dobije etiketu 'komunjare'", rekao je Ribić.
"Ako rastu nejednakosti, oni koji imaju najviše sigurno ne troše na masovnu industriju. Europska politika prije deset godina zatvarala je radna mjesta u krizi, što je dovelo do iseljavanja. To su bile posljedice potpuno pogrešne politike", objasnio je Ribić.
"Hrvatska je uspjela sačuvati radna mjesta i proizvodnju. Ovo kamo idemo je inkluzivni kapitalizam, vraćanje europskom socijalnom modelu. Meni je drago da su ovo podržali i naši poslodavci", dodao je Ribić i naglasio kako se svijet mijenja, pa je i o tome bilo govora.
HUP će se tek očitovati o prijedlogu
Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da podržavaju napore da se pomogne poslodavcima.
"Vezano za promjenu načina rada nedjeljom, stav je da smo protiv bilo koje vrste administrativnih ograničenja na slobodu rada, no treba nam više vremena da razmotrimo ovaj prijedlog. Možda vrijeme krize nije najbolje vrijeme za takve mjere, no mi ćemo se očitovati o svim prijedlozima", kazao je Mihael Furjan iz HUP-a.
Navodi da je Hrvatska u posljednjih šest mjeseci možda bila i najliberalnija u mogućnosti rada i poslovanja tijekom epidemije te da je zbog te odluke Vlade hrvatsko gospodarstvo živnulo.
"Smatramo da i u budućnosti Vlada treba biti mudra. Odnosi se to i na zabranu rada nedjeljom. Mi ne vidimo mogućnost zabrane nedjeljom, rad nedjeljom treba biti adekvatno plaćen. HUP je protiv bilo kakvih vrsta zabrana rada", navodi Furjan.
"Dajte nam malo vremena da mi razmislimo o ovom sažetku prijedloga pa ćemo dati svoje konačno mišljenje", rekao je Furjan i dodao da se potrošnja oporavlja, kao i gospodarstvo.
"Poslodavcima se rad nedjeljom ne isplati"
"Mi vjerujemo da ćemo već u drugom kvartalu ostvariti rast, poslodavci su vrlo optimistični, no smatramo da nije pametno sada donositi zabrane koje će ograničavati rast. Vidimo da postoji dobar gospodarski oporavak, potrošnja raste", objasnio je Furjan.
"Smatramo da je u Hrvatskoj potrebno imati fer tržišnu utakmicu i da je trgovcima potrebno omogućiti jednaku tržišnu utakmicu bez obzira na to radi li se o fizičkim ili internetskim trgovcima. Jednaka pravila igre moraju biti za sve poslodavce. Pokušava se nešto napraviti, no nismo vidjeli da smo izjednačeni", rekao je Furjan.
Navodi da se poslodavcima rad nedjeljom u pravilu ne isplati. "No on će i dalje postojati i ne vidim način na koji bi se mogao zabraniti. Tu se ne radi o tome da se zabrani rad nedjeljom, nego da će postojati određena ograničenja. Mi smo protiv ograničenja. Tek smo prvi put vidjeli prijedlog novog zakona i dat ćemo svoje mišljenje", kazao je Furjan.
"U turističkoj zemlji trebaju postojati mogućnosti da turisti popiju kavu", istaknuo je Furjan.
Promjene Zakona do kraja ove godine
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović navodi da se upravo u Zakonu o trgovini pojavljuje najviše spornih elemenata vezanih za rad nedjeljom.
"Očekujemo da će biti što više sporazumom definiranih načina rada. Što se tiče samog rada nedjeljom, uvijek govorimo o području u sektoru trgovine, onda je logično da se ovo definira u Zakonu o trgovini. Očekujemo i da se što više toga definira kroz kolektivno pregovaranje", dodao je Aladrović.
Navodi da bi promjene Zakona mogle nastupiti do kraja ove godine. "Ovo je tema koja zanima i javnost, i poslodavce, i sindikate, i vjerujem da ćemo još raspravljati o tome", dodao je Aladrović.
"Bez obzira na to o kakvim se izmjenama radi, uvijek je pitanje kad je pravi trenutak za uvođenje promjena. COVID kriza iščezava, očekuje nas snažan oporavak. Očekujemo da će se gospodarski sektor oporaviti, svi ekonomski parametri idu u tom smjeru", rekao je Aladrović.
Navodi da se trenutačno govori o radu u trgovinama jer je tamo rad nedjeljom najviše vidljiv. "16 radnih nedjelja sasvim je dovoljno da se odradi i turistička sezona i odrade potrebe u sektoru trgovine", rekao je Aladrović i dodao kako smatraju da je postignut balans između potreba za radom i obiteljskim potrebama.
O potporama za poslodavce
Navodi da potpore za svibanj jesu na snazi, no za lipanj treba vidjeti kakva će biti epidemiološka situacija.
"Siguran sam da ćemo ovaj ili sljedeći tjedan sjesti sa sindikatima i poslodavcima i vidjeti koliki je prostor u kojem se možemo dalje kretati. Danas smo se toga dotakli na marginama", rekao je Aladrović.