Teče sedmodnevni rok za mogući referendum ili suspenziju hrvatskog protokola

Državno vijeće ima pravo u roku od sedam dana nakon što je parlament prihvatio neki zakon odlučivati o mogućem suspenzivnom vetu. Ako ono sazove sjednicu na kojoj odlučuje o takvom već prihvaćenom zakonu, onda se ono može odlučiti većinom glasova za suspenzivni veto. To znači da se parlament u tom slučaju opet mora izjašnjavati o tom zakonu i u slučaju da ga ponovo potvrdi suspenzivni veto otpada. Odmah pošto je velikom većinom izglasan hrvatski pristupni protokol u slovenskom parlamentu pojavile su se inicijative da se ta ratifikacija ospori putem suspenzivnog veta Državnog vijeća ili pak putem referenduma.

Pročitajte i ovo Udario u morsko dno Nasukao se brod pun oružja, evo kamo je trebalo stići sukob dva brda Hrvatski sabor potvrdio slanje hrvatskih vojnika u 12 misija, NSATU na čekanju

Predsjednik slovenskog parlamenta Pavle Gantar izjavio je da takve inicijative imaju malo izgleda za uspjeh iako bi mogle produljiti postupak predaje povelje o ratifikaciji SAD-u, koji je depozitar povelja NATO saveza u ime svih članica, a tamo sve ratifikacijske dokumente očekuju do 27. idućeg mjeseca. Kako je objasnio, oni koji zahtijevaju da o već ratificiranom zakonu na referendumu odlučuju birači morali bi u roku sedam dana skupiti 2.500 potpisa, a onda u naknadnom 35-dnevnom roku još 40.000 potpisa da se referendum stvarno održi.

Iako je parlament odbio zahtjev Slovenske pučke stranke (SLS) da još jednom pogleda hrvatsku pristupnu dokumentaciju i utvrdi 'slučajeve prejudiciranja granice' zbog kojega traže referendum, Gantar se složio s tim da se ovaj tjedan održi još jedna sjednica odbora za vanjsku politiku s prijedlozima Pučke stranke, na kojoj očekuje, kako je rekao, 'živahnu raspravu', ali i odustajanje od referenduma. Predsjednik Državnog vijeća Blaž Kavčič izjavio je međutim u utorak za Slovenski radio da i njegovu tijelu, koje obuhvaća 40 članova različitih predstavnika interesnih i političkih udruga, također pripada pravo na traženje referenduma, ali i da postoji mogućnost da to tijelo izrekne tzv. suspenzivni veto na zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog protokola.

Zato je Kavčič od vlade već zatražio da mu 'omogući uvid' u hrvatsku pristupnu dokumentaciju za NATO. Nakon toga, kako je rekao, Državno vijeće će odlučiti hoće li sazvati svoju sjednicu početkom sljedećeg tjedna i izreći suspenzivni veto. Ako bi se to dogodilo, parlament bi o pristupnom protokolu Hrvatske morao glasovati još jednom, a opet bi po tumačenjima pravne službe Državnog vijeća bila potrebna dvotrećinska većina glasova zastupnika da se ratifikacija potvrdi. Predsjednik Državnog zbora Kavčič političar je koji se nije do sada osobito isticao u javnosti, a koji je nedavno izazvao reakcije u hrvatskoj javnosti svojim provokativnim izjavama da se Hrvatska nije distancirala od NDH.

Slične je teze u svojoj jučerašnjoj raspravi u parlamentu, obrazlažući zašto je protiv ulaska Hrvatske u NATO, iznio i kontroverzni zastupnik Jelinčič, tvrdnjama da Hrvatska ne može u NATO prije nego li se 'denacificira' poput Njemačke. Premijer Pahor u ponedjeljak navečer je izjavio da se nada da ratifikacija neće biti oporavana, jer bi to oduzimalo energiju i vrijeme potrebno za rješavanje ekonomske krize i otvorenih pitanja s Hrvatskom.