Ujedinjeni narodi su 1989. godine 11. srpnja proglasili Svjetskim danom stanovništva kako bi se ukazivalo na hitnost i važnost pitanja populacije. Taj nam je dan dobar podsjetnik na tri velika hrvatska problema – iseljavanje, niska stopa nataliteta i starost stanovništva.


Jučer je obilježen Svjetski dan stanovništa, a građani Hrvatske jednoglasni su po pitanju problema stanovnika Lijepe naše.

Vezani članci Demografski boom u Jakšiću - 5 22 mlade obitelji u nepunih godinu dana doselile se u jednu slavonsku općinu: "Našao sam svoju oazu mira. Tu imamo sve na dlanu" Anđelko Akrap - 1 Demograf Anđelko Akrap o novom popisu stanovništva: "Mogao bi biti prenapuhan"

Biserka nam je rekla: "Živimo za goli život. Prevelike su nam režije. Doslovce plati režije i šta imaš za hranu." Marko je rekao da zna "puno ljudi koji ne mogu imati više djece zato što im financijska situacija jednostavno ne dozvoljava".

Da je pronatalitetna politika bolja u drugim državama, svjedoče oni koji su iz naše otišli.

"U Francuskoj imate puno više socijalnih davanja od države. Što imate više djece, imate veća davanja, ali uz svako dijete država uz vaše prihoda daje još određene postotke koje primate za dijete do njegove 14. godine", rekla je Monika, koja živi u Francuskoj.

"Puno su bolji uvjeti što se klinaca tiče. Imamo dvoje djece i nikad nisam požalio što sam otišao", rekao je Josip iz Irske.

Iz Hrvatske se masovno iseljava, što nikako ne pogoduje demografskoj slici.

"To je bilo i očekivano ulaskom u Europsku uniju. S olakšanim zapošljavanjem, taj je proces značajno olakšao iseljavanja. Prema službenim podacima, od 2013. do 2018. iselilo je oko 190.000 ljudi, a taj broj je i znatno veći", rekla je Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnost.

"Osim stvarnog broja, mislim da nas moraju zabrinjavati i njihovi razlozi jer oni nisu samo ekonomske prirode. To je njihovo nezadovoljstvo društvom u cjelini, nepovjerenje u institucije, korupcija, nepotizam", dodala je.

Predviđanja za sljedeći popis stanovništva nisu optimistična

Osim iseljavanja, velik je problem što je svaki peti stanovnik u Hrvatskoj stariji od 65 godina. Također, 2019. se u Hrvatskoj rodilo 36.135 beba, a umrle su 51.794 osobe. Umrlo je čak 15.659 osoba više nego što se rodilo.

Stopa nataliteta u Hrvatskoj također je u neprestanom padu. Razlozi za to su višestruki, rekla je Daniela Drandić iz Udruge Roda.

"To su ponajprije sve veći životni troškovi i sve veća nesigurnost na tržištu rada. To su veliki problemi koji će, bojim se, biti sve veći u narednom razdoblju obzirom na koronakrizu i sve što će ona uzrokovati", rekla je Drandić.

"Osim toga, roditelji su nam naveli da skupi ili nedostupni vrtići i jaslice jedan od problema zbog kojeg oni nemaju više djece", dodala je.

Na prošlom popisu stanovništva iz 2011. Hrvatska je imala 4.284.889 stanovnika. Sljedeće godine ponovno će se popisivati stanovništvo, ali predviđanja nisu baš optimistična.

"Imamo negativnu prirodnu promjenu veći broj umrlih nego rođenih, veći migracijski saldo, veći broj iseljenih nego doseljenih i to jednostavno mora rezultirat ukupnim smanjenjem stanovnika. Uostalom, projekcije UN-a do 2050. Hrvatsku svrstavaju među 10 zemalja s očekivanim padom stanovnika koji će čak biti iznad 15 posto", rekla je Klempić Bogadi.

Stoga ne ostaje ništa drugo nego ozbiljno poraditi na demografiji Hrvatske.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr