Kronična bolest pogađa sve više Hrvata: Oboljelih je oko 280.000, a još ih 40 posto i ne zna da su bolesni

Svaki dan Mile Miletić iz Stankovaca počinje mjerenjem šećera u krvi. Dijabetes ima već 23 godine, kada su krenuli problemi s vidom. Dok je uobičajena razina šećera u krvi 7 minimola u litri, Mile je imao 27.

Pročitajte i ovo širi se vrtićima Raste broj slučajeva opasnog virusa koji najčešće zahvaća djecu, a posebno je opasan za starije: "Kod ljudi koji ga prebole, počinju problemi sa srcem" Zahvaća 500.000 građana Ova bolest treći je vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, a bolesnici posebno pate za blagdane: “Tipični sindromi su pojačana žeđ, mokrenje i umor”

10 godina je potom uzimao terapiju koja mu nimalo nije pomogla. Pomoć je potražio u KB Dubravi.

"Dobio sam terapiju i dobio sam dijetu. Pridržavao sam se te dijete i skinuo sam 18 kilograma i šećer'', ispričao je MIle

U Hrvatskoj je registrirano više od 280 tisuća oboljelih, no, liječnici kažu kako još 40% osoba ni ne zna da ima dijabetes.

"Šećerna bolest uzrokuje klasične simptome učestalog žeđanja, mokrenja, gubitka na tjelesnoj masi u uvjetima kada su vrijednosti šećera u krvi izrazito visoke. Međutim, kada su te vrijednosti šećera blaže povišene, tada nemaju nikakvih simptoma i takve osobe mogu godinama živjeti, a da ne znaju da imaju šećernu bolest", objasnio je dr. Dario Rahelić, predsjednik društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora.

Prošle godine HZZO je za liječenje dijabetesa potrošio nešto više od 800 milijuna kuna. No, prema podacima dijabetologa, novca se potrošilo puno više. Dr. Tereza Šarić, suradnica stručnog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, smatra da se radi o 4,6 milijardi kuna.

"Od ukupnog iznosa koji se izdvaja za liječenje šećerne bolesti u Hrvatskoj, više od 88% odlazi na liječenje kroničnih komplikacija", kazao je dr. Rahelić.

Najčešće je riječ o kardiovaskularnim bolestima. "To nam indirektno ukazuje na činjenicu da oboljeli od šećerne bolesti u RH nisu dobro regulirani, jer ne bi inače razvili tako velik broj komplikacija", istaknula je dr. Šarić.

"Šećerna bolest se vodi pod šifrom e i ako je čovjek primljen u bolnicu ili na liječenje prvenstveno zbog srčanog udara ili kardiovaskularnih bolesti - onda se to u DTS računu neće prikazati", objasnio je Nenad Korkut iz HZZO-a.

Potrebna je bolja prevencija, ali dijabetesa je sve više. ''Nažalost, dijabetesa ima sve više, to je jedan pandemijski problem koji postoji'', zaključuje dijabetolog dr. Velimir Božikov.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr