Cijena zlata u petak je dosegnula novu rekordnu razinu od 4375 dolara, čime je ostvarena nova prekretnica u svijetu financija.
U ožujku je cijena zlata premašila 3000 dolara po unci, a sada je ta cifra iznad 4000 dolara i uistinu se može reći da zlatna groznica trese svijet.
Neke prognoze su da bi cijena zlata iduće godine mogla ići preko 5000 dolara po unci.
Zlato je novi bitcoin, kažu neki analitičari.
Poznato je da cijena zlata raste kada imamo nesigurnost na financijskim tržištima zbog čega ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital.
Otvoreni ratovi, nastavak inflacije, moguća nova globalna recesija i novi trgovinski sukobi – sve su to faktori koji utječu na porast potražnje za zlatom, zbog čega mu cijena raste. Tijekom povijesti su u kriznim vremenima oni koji su posjedovali zlato uvijek dobro prolazili, pa investitori isti scenarij očekuju i ovaj put.
No, može li ovaj balon pući?
Makroekonomisti izražavaju zabrinutost da bi, ako je rast zlata znak mjehura, njegovo pucanje moglo imati opasne posljedice za globalnu ekonomiju. Američko gospodarstvo ove je godine ojačano potrošnjom kućanstava s višim prihodima. Ako cijene zlata, bitcoina i dionica počnu padati, ta bi potrošnja vjerojatno presušila, piše MarketWatch.
Analitičarka Goldman Sachsa Lina Thomas pak navodi kako se cijena zlata zasniva na stvarnoj potražnji a ne na medijskoj histeriji i da još uvijek ima prostora za daljnji uzlet, prenosi Business Insider.
Navode kako središnje banke i privatni investitori gomilaju zlato usred snižavanja kamatnih stopa američke središnje banke.
Sedamdesete godine prošlog stoljeća mogle bi poslužiti kao pouka za budućnost zlata, rekla je analitičarka Goldman Sachsa.
Zlato, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital, poraslo je oko 65 posto u 2025. godini, čime je na putu da ostvari najjači rast još od 1979. godine.
Normalizacija ili pomama?
Iako su ovi impresivni dobici izazvali zabrinutost zbog mogućeg špekulativnog balona, analitičarka je izjavila da sve i dalje počiva na temeljnim faktorima, a ne na euforiji.
"U stvarnosti, sve ovo i nije toliko neuobičajeno. Središnje banke i dalje kupuju rekordne količine zlata, a privatni investitori tek sada pokušavaju nadoknaditi propušteno dok FED snižava kamatne stope", rekla je Thomas.
"Dakle, nakon godina premalog udjela zlata u portfeljima, ovo je više normalizacija nego manija", smatra.
Ističe da i dalje ima prostora za rast cijene, uspoređujući sadašnju situaciju sa zlatnom groznicom iz 1970-ih.
Tijekom 1970-ih, cijena zlata je naglo porasla nakon odluke američkog predsjednika Richarda Nixona da ukine Bretton Woods sustav fiksnih tečajeva, koji je dolar vezivao za zlato.
Nakon što je zlato počelo slobodno plutati na tržištu, njegova je cijena dramatično porasla uslijed tržišne nestabilnosti, potaknute galopirajućom inflacijom, naftnom krizom i geopolitičkim napetostima povezanim s Vijetnamskim ratom i Hladnim ratom.
"U to vrijeme, fiskalne zabrinutosti i neizvjesnost oko politike natjerale su privatne investitore da potraže utočište vrijednosti izvan službenog financijskog sustava", objasnila je Thomas.
Poznati milijarder Ray Dalio povukao je slične paralele.
Savjetovao je investitorima da razmotre ulaganje do 15 posto svojih portfelja u zlato, nazvavši ga "imovinom koja se ponaša izvrsno upravo onda kad tipični dijelovi vašeg portfelja gube vrijednost".
Osim ratova i geopolitičkih nesigurnosti, evo koji još faktori utječu na rast cijena zlata.
Povijesno gledano, kretanje kamatnih stopa u SAD-u jedan je od najbitnijih faktora koji utječe na cijenu zlata, navodi Centar zlata na svojoj stranici.
Ukratko, pad kamata u pravilu doprinosi rastu cijene zlata jer investitori u takvom okruženju preferiraju zlato naspram manje isplativih američkih državnih obveznica.
Ove godine, američki Fed krenuo je spuštati kamatne stope na poticaj državnog vodstva kako bi potaknuli rast gospodarstva. Analitičari očekuju još dva spuštanja do kraja godine, a takva ekspanzivna monetarna politika plodno je tlo za porast inflacije i, posljedično, rast potražnje za zlatom kao instrumentom zaštite od pada vrijednosti novca.
Dedolarizacija
Američki dolar nalazi se u velikoj krizi. Od početka godine do danas, indeks američkog dolara (DXY), pokazatelj koji mjeri snagu najjače svjetske valute u odnosu na druge valute poput eura i yuana, pao je za više od 9%.
Povjerenje u dolar na globalnoj razini pada, a vrtoglavi američki javni dug samo pogoršava situaciju jer na plaćanje kamata sada odlazi veći dio saveznog proračuna nego na vojsku i zdravstvo.
Dolar je i dalje svjetska rezervna valuta, ali njegov utjecaj polako pada. Taj proces nazivamo dedolarizacijom. Dedolarizacija nije nova pojava, ali 2025. postaje strateški prioritet mnogih zemalja jer po prvi put u desetljećima dolar gubi status jedinog sidra globalne financijske stabilnosti.
Druge svjetske sile, među kojima prednjači Kina, okreću se alternativama među kojima je najbitnije zlato koje je u povijesti bilo temelj sigurnosti i stabilnosti monetarnog sustava. Ta povećana potražnja dodatno gura cijenu zlata prema gore.
Potražnja od središnjih banaka
Potražnja za zlatom od strane svjetskih središnjih banaka zadnjih godina probija rekorde, što je usko povezano s već spomenutom dedolarizacijom. Kina, Indija, Poljska, Rusija i Kazahstan neke su od zemalja koje trenutno najviše povećavaju svoje zlatne rezerve.
Ovaj novi trend “selidbe zlata” sa zapada na istok primjetan je još od 2020. godine i ne pokazuje naznake usporavanja. Istočne države gomilaju zlato kako bi smanjile ovisnost o dolaru, povećale povjerenje financijskih tržišta u vlastite valute te stvorile otpornost na inflaciju i geopolitičke šokove.
Što se tiče geopolitičke nesigurnosti, svijet se definitivno nalazi u takvom periodu. Rat u Ukrajini, sukob u Palestini i šire nestabilnosti na Bliskom istoku, uvijek prisutan problem Tajvana – sve su to faktori koji čine trenutni svjetski poredak nestabilnim. Svi navedeni faktori ostali su prisutni i u 2025. godini te se situacija ne smiruje, unatoč američkim naporima za dogovor primirja. Sve dok je situacija nestabilna, cijena zlata će to odražavati.
Ograničena ponuda
Zlato je poznato po tome da je vrlo skupo i kompleksno za rudariti iz zemlje, zbog čega se ukupna raspoloživa količina ovog metala na tržištu na godišnjoj razini ne povećava značajno. Zlato je burzovna roba na koju utječe zakono ponude i potražnje koji nalaže da, uz stabilnu ponudu, povećana potražnja nužno dovodi do porasta cijene. Upravo se to događa.
Trenutno je najveći proizvođač zlata Kina koja će zasigurno većinu tog zlata zadržati unutar svojih granica, dok će se na Zapadu nastaviti deficit ponude. Ostane li potražnja visoka, to znači da možemo očekivati nastavak rasta cijene u narednom periodu.
Sve navedeno pokazuje da se zlato u 2025. ne diže slučajno, već iz dubokih monetarnih i geopolitičkih razloga. Dokle će taj trend trajati, ovisi o centralnim bankama i globalnim odnosima snaga, ali jedno je sigurno: zlato se ponovno potvrđuje kao temelj povjerenja u vrijeme nesigurnosti, piše Centar zlata.
-
Mirtina priča"Sjedili smo za stolom i ručali. Odjednom kao da me stresla struja. Znali smo..."
-
"To je naš mjesec"FOTO Centar Zagreba pun policije! Ispred SNV-a trešti Thompson, došao i nekadašnji glumac koji je htio biti gradonačelnik
-
Teška odlukaAmerika postavila ultimatum Srbiji: "Imate tri mjeseca"
