Roditelji nemaju pojma da se njihova djeca mogu potencijalno ubiti osvježivačima zraka

U protekle dvije godine u Europi je zabilježeno 800 ozbiljnih zdravstvenih komplikacija povezanih s konzumacijom novih psihoaktivnih tvari, a u Zagrebu je prije nekoliko godina 15-godišnjak s dišnim problemima preminuo nakon uzimanja osvježivača zraka, istaknuo je psihijatar i saborski zastupnik Ivan Ćelić na simpoziju koji je održan u organizaciji zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo i Klinike za psihijatriju Vrapče.

Sve veća prisutnost novih droga među mladima od 12 do 17 godina

Pročitajte i ovo Demografske mjere U Hrvatskoj se rodilo najmanje djece u povijesti, a što radi država? "Nije to jednostavan zadatak" Dan palčića Njihov dolazak na svijet je i težak i sretan: "Ona je bila jedna od blizanki koja je preživjela. Druga jednostavno nije bila..."

Simpozij je okupio vrhunske stručnjake koji se bave istraživanjem, prevencijom i djelovanjem psihoaktivnih tvari, a oni su upozorili na sve veću prisutnost novih droga u Hrvatskoj, pogotovo među mladima od 12 do 17 godina starosti.

Nove psihoaktivne tvari nastale su kao alternativa uobičajenim ilegalnim drogama, pri čemu imitiraju učinke poznatih droga. Radi se o velikom broju novih tvari, čak je 740 novih psihoaktivnih tvari u optjecaju od 2017., a smatra se kako se svake godine još otprilike dodatnih 250 tvari pojavi na tržištu.

Glavno je sredstvo preprodaje novih droga internet, iako se te tvari mogu naći i u proizvodima koji se legalno prodaju na tržištu te se koriste kao osvježivači zraka ili u poljoprivredi.

Legalna zamjena za klasične droge

Psihoaktivne tvari zapravo su legalna zamjena za klasične droge, a kolika je njihova raširenost, najbolje pokazuje podatak da na jednog novog ovisnika o heroinu dolaze čak tri nova ovisnika o psihoaktivnim tvarima.

Među njima su najrašireniji sintetski kanabinoidi koji oponašaju učinak marihuane, a nikad se točno ne zna točan sastav tog praha koji se proizvodi u kineskim laboratorijima, rekao je Ćelić.

Naime, dovoljno je promijeniti jedan atom na psihoaktivnoj tvari da ona više nije na popisu zabranjenih tvari i kao takva je legalno dostupna na tržištu sve dok ne dođe do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija – psihomotornog nemira, paničnih napadaja, tjeskobe, depresivnih stanja sa suicidalnim mislima, pa i psihotičnih stanja s halucinacijama. Osobito je problematična depresija respiratornog sustava, koja može dovesti do zakazivanja dišnoga sustava i smrti.

Jeftine su i nabavljaju se preko interneta

Najveći je problem što su to relativno dostupne tvari, jeftine i mogu se nabaviti preko interneta. Obično se konzumiraju tijekom vikenda na zabavama.

Ćelić kao posebnu opasnost navodi što se neke od njih uzimaju intravenski, što dovodi do porasta broja oboljelih od hepatitisa C i HIV-a.

O osvježivačima zraka kao novoj ubojitoj drogi među mladima izlaganje je održala Katarina Dodig Ćurković sa Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek, istaknuvši da su upravo u Osijeku protekle godine osvježivači bili veliki problem.

"Te tvari stvaraju dramatične kliničke slike kod adolescenata. Roditelji nemaju pojma da su ti osvježivači sredstva kojima se njihova djeca potencijalno mogu ubiti", rekla je Dodig Ćurković.

Upravo je ove godine u Osijeku drastično porastao broj djece koja su završila na psihijatriji zbog upotrebe novih psihoaktivnih tvari, a u najvećem riziku izloženi su adolescenti od 12. do 17. godine.

Djecu pronalaze na ulici u besvjesnom stanju

Lani su u Osijeku zabilježena dva slučaja intoksikacije adolescenata novim psihoaktivnim sredstvima, a do polovice ove godine bilo je već 16 slučajeva.

Takvu djecu pronalaze na ulici u besvjesnom stanju, pa ih hitna pomoć odvodi na pedijatriju i konačno na psihijatriju zbog problema s agresijom, halucinacijama i dezorijentacijom.

Ona imaju snažan poriv da nešto naprave sebi, ali i drugima. Od somatskih simptoma imaju snažnu bol u prsima, ubrzan rad srca i gušenje.

Problem je i što ta djeca zapostavljaju školske obveze, bježe od kuće, odsutni su do ranih jutarnjih sati, a roditelji ne znaju što se s njima događa. Ne funkcioniraju ni u radnom, ni u obiteljskom i društvenom okruženju, kaže Dodig Ćurković.

Adolescenti nove droge najčešće uzimaju na prijelazu iz osnovne u srednju školu, u razdoblju kada su pod velikim stresom zbog prilagodbe novim uvjetima života. "Smatraju da će ih to opustiti i da će biti cool s nečim što zapravo uopće nije cool", ističe osječka psihijatrica. (Hina)