Još 2002. godine oko 23 posto dječaka i deset posto djevojčica imalo je spolni odnos do svoje petnaeste godine, dok je 2006. spolni odnos u dobi do petnaest godina imalo 29 posto dječaka i 17 posto djevojčica, što je porast od 26 posto kod dječaka i 70 posto kod djevojčica, piše Vjesnik.
Pročitajte i ovo
Što se tiče kontracepcije petnaestogodišnjaka, pri zadnjem spolnom odnosu, otprilike 80 posto dječaka i isto toliko djevojčica koristilo je kondome, dok 14 posto dječaka i deset posto djevojčica uopće nije imalo zaštitu.
Iz 'Europskog istraživanja o konzumiranju alkohola i ostalih opijata u školske djece (ESPAD)', koje je obavljeno 2003. godine (novo se upravo provodi među učenicima prvih i drugih razreda srednjih škola u Hrvatskoj), spolne odnose koje su drugi dan požalili, u prvim i drugim razredima srednjih škola, iskusi 13 posto dječaka i šest posto djevojčica. Svaki treći takav spolni odnos zbio se nakon uzimanja alkohola i droge.
Od ukupno registriranih prekida trudnoće, na adolescentice se odnosi 7,8 posto.
'Riječ je o ukupno 2225 trudnoća, od kojih je 17 posto završilo pobačajem, što trebamo izbjeći' , rekla je Marina Kuzman iz Službe za školsku medicinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Roditelji djece rizičnog spolnog ponašanja često ne znaju gdje i s kim im djeca provode večeri, a takva djeca sklona su i eksperimentiranjem s drogom, opijanju ali i agresivnom ponašanju te lošijem uspjehu u školi.
Dječaci i djevojčice koji redovito puše u toj dobi (petnaest godina) imaju osam puta veće izglede da će ranije stupiti u spolne odnose. I za dječake i za djevojčice učestalo opijanje i/ili eksperimentiranje s drogom tu vjerojatnost povećava za četiri do pet puta.
Djevojčice koje ranije stupaju u spolne odnose nezadovoljnije su i pokazuju više psihosomatskih simptoma (glavobolja, poteškoće s usnivanjem, razdražljivost, potištenost). Lošiji odnosi u obitelji također ima utjecaja na prerano stupanje u spolne odnose.
Liječnici školske medicine su u školskoj godini 2005./2006. zdravstvenim odgojem obuhvatili gotovo 400.000 djece osnovnih i srednjih škola, najčešće s temama iz područja sazrijevanja, reproduktivnog zdravlja i prevencije ovisničkih ponašanja. U savjetovalištima je zbog reproduktivnog zdravlja razgovor ili savjet zatražilo 6800 učenika osnovnih i 9000 učenica i učenika srednjih škola.
Zaključak je da pri spolnom odgoju i sazrijevanju djece najvažniji njihov odnos s roditeljima, ali i profesorsko usmjeravanje.
Sudeći prema neslužbenim informacijama Ministarstva znanosti, od uvođenja programa spolnog (zdravstvenog) odgoja u sve škole od iduće školske godine izgleda da neće biti ništa. Naime, dva suprotstavljena programa (udruga Forum za slobodu odgoja i Grozd) u javnoj raspravi nisu dobila dovoljno pozitivnih primjedbi, zbog čega ih se planira od jeseni pustiti eksperimentalno u tek desetak škola.
