Jedan od načina kako smanjiti prometnu gužvu u gradskom središtu je 'naplata zagušenja' kao, primjerice, u Londonu, Stockholmu i Milanu, u kojima se uvođenjem i razvojem sustava naplate smanjio promet u gradskim centrima od 15 do 30 posto, kazao je Marko Slavulj s Fakulteta prometnih znanosti koji radi na Studiji naplate zagušenja u okviru projekta Civitas Elan.
Pročitajte i ovo
>> Zagreb u iščekivanju najvećeg prometnog kolapsa
Na konferenciji za novinare na infopunktu Civitas Elana, u starom tramvaju ispred Tehničkog muzeja, Slavulj je najavio da će studija biti dovršena do rujna 2011. te da bi, osim smanjenja zagušenja, projekt trebao pridonijeti zaštiti okoliša, odnosno smanjenju ispuštanja štetnih plinova, ugodnosti života u gradu - smanjenju buke i stresa, a donijet će i novčane prihode.
Slavulj je naglasio da će se naplata zagušenja uvesti 'u paketu' s ostalim mjerama, što znači da bi usporedno trebalo poboljšati javni gradski prijevoz, osigurati biciklističke staze, uvesti 'žuti trak' za vozila s dva, tri i više putnika.
Vinjete kao prijelazno rješenje
Kao prijelazno rješenje do satelitske naplate, kazao je da bi bilo dobro uvesti vinjete kao što su ih uveli u Njemačkoj u više od 40 gradova, gdje su neekološkim (starim i dizelskim) vozilima ograničili ulazak u središte grada, odnosno uveli posebne naljepnice za vozila po godini proizvodnje i vrsti pogonskog goriva te kazne od 40 eura ako ih nemaju, a nađu se u tzv. ekozoni, ali je i priznao da bi u nas nadzor naljepnica bio nešto teže provediv.
Osim naplate po području, moguća je i naplata po vremenu boravka i slično, kazao je.
Po anketi provedenoj na uzorku od 300 građana 60 posto ih podupire ideju o uvođenju ekozone u strogom centru, a 60 posto ih je spremno platiti od pet do 20 kuna za ulazak u centar. Zanimljivo je da od 65 ispitanih poslovnih subjekata 70 posto nije protiv uvođenja naplate zagušenja, jer su u manjini oni koji imaju svoje vlastito parkirno mjesto, ali pritom naglašavaju da bi dostavu obavljali ujutro, prije naplate, kaže.
Studija naplate zagušenja je, napominje Slavulj, otvorena za sve stručnjake, ali i građane te njihove ideje kako bi se Zagreb što bezbolnije riješio prometne gužve kad se već prometne navike Zagrepčana sporo mijenjaju, što pokazuje i podatak da se manje od jedan posto građana danas vozi biciklom.
