Štruca kruha, pogača ili kifla - prosječni potrošač kupuje ih svaki dan i to više nego što mu treba.
Svakoga dana tako se baci 135 tona pekarskih proizvoda, odnosno, na godinu 600 milijuna kuna.
Usporedbe radi, za taj se novac mogu izgraditi dva suvremena pekarska pogona ili svaki dan nahraniti svih 800 tisuća siromašnih hrvatskih građana.
"To se dešava zbog toga što taj sustav između proizvodnje, trgovaca pa i samog potrošača, nije bio na adekvatan način riješen", kaže Dražen Miloloža iz Sektora za prehrambenu industriju HGK.
Kruh koji se ne proda u trgovačkim lancima vraća se proizvođaču, a radi se o količinama između 10 i 13 posto. Pekarima se priznaje samo 7 posto povrata, pa na sav ostatak plaćaju i porez.
"Sav teret povrata ide na trošak proizvođača i mi se nadamo da će ovim zakonom o poštenoj trgovačkoj praksi racionalnije se odnositi prema povratu kruha", kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Neke zemlje višak kruha koriste kao biogorivo. Dejana Karan, vlasnica pekarnice u Vukovaru, rješenje vidi u boljem sustavu doniranja.
"Svaki dan ljudi koji su prijavljeni u socijalnoj samoposluzi dolaze kod nas i ono što nam ostane mi njima dajemo i oni to nose sebi kući", kaže Karan.
Prosječni potrošač u Hrvatskoj na godinu pojede više od 70 kilograma pekarskih proizvoda ili kruha. Tradicionalna su ponuda i na gastronomskim manifestacijama, a višak, kaže Margita Kovač, ne treba bacati.
"Meni kada višak kruha ostane našnitam ga fino i umutim ili jaja, posolim ih i onda pržim kao pohance", kaže Kovač. Jer samo će racionalnije korištenje kruha smanjiti njegovo bacanje u smeće.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
