Europska unija nije uspjela u značajnijoj mjeri ispraviti "tvrdokorne" nepravilnosti u potrošnji proračunskog novca koji bi trebao ublažiti razlike među članicama, a odgovornost za manjkave mehanizme kontrole snose i vlasti i revizori zemalja EU-a i Europska komisija, upozorio je Europski revizorski sud (ECA).
Od 2014. do 2022. Unija je za 'koheziju' izdvojila 409 milijardi eura, otprilike trećinu proračuna, a kontrolni mehanizmi potrošnje tog novca i dalje su manjkavi, i to na svim razinama, pokazala je ECA-ina analiza, objavljena u ponedjeljak.
Članice bi mogle otkriti i spriječiti više nepravilnosti, naglasili su revizori. Komisija je pak objavila prenisku procjenu nepravilno potrošenog novca i nije dovoljno koristila raspoložive alate kako bi potaknula članice da poboljšaju kontrolni sustav, dodali su.
Upravo kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji novca iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a, stoji u izvješću, a ukupna stopa nepravilnosti u potrošnji snižena je u razdoblju od 2014. do 2022. na 4,8 posto, sa šest posto u prethodnih sedam godina, izračunao je europski revizorski sud.
Pročitajte i ovo
I Hrvatska probila plafon
Propisani plafon iznosi dva posto, a prekoračen je u svih sedam godina, u razdoblju od 2014. do 2022., dosegnuvši vrhunac od 6,7 posto u 2022.
"Naša analiza pokazuje da je Komisija u novim izračunima utvrdila da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad propisanog plafona posebno česta pojava u pojedinim zemljama - u Grčkoj (u 45 posto "paketa jamstava"), Francuskoj (22 posto), Italiji (26 posto), Litvi (36 posto), Portugalu (36 posto) i Slovačkoj (39 posto)".
Plafon je prekoračila i Hrvatska sa stopom neispravljenih grešaka u potrošnji kohezijskog novca od 15 posto, pokazuje izvješće.
"Vlasti u paketima jamstava potvrđuju da su njihovi računi potpuni, točni i istiniti i da su interne kontrole programa (ili skupine programa) efikasne", podsjećaju europski revizori. Komisija potom prihvaća njihove račune i doznačuje preostali novac iz EU-a samo ako se u zaključku složi s tom tvrdnjom, uzimajući u obzir mišljenje revizora.
Pročitajte i ovo
Propusne "linije obrane"
U piramidi kontrola prvu liniju obrane čine upravljačka tijela u državama članicama, koja su mogla spriječiti više od trećine grešaka, ističu revizori.
Drugu liniju obrane čine revizori zemalja-članica, koji su također odgovorni za propuste, "različite prirode i ozbiljnosti", dodaju, navodeći da su otkrili greške u tom mehanizmu kontrole potrošnje kod 40 od 43 revizorska tijela.
Treća je linija obrane Europska komisija koja temelji procjene na kontroli članica. Ta je pak kontrola pouzdana tek u ograničenoj mjeri, upozoravaju revizori, istaknuvši i brojne nedostatke u EK-ovim alatima za otkrivanje, sprječavanje i ispravljanje pogrešaka.
Većina nepravilnosti u potrošnji kohezijskog novca rezultat je nepoštivanja propisanih uvjeta pri odobravanju rashoda i projekata. Na drugom je mjestu kršenje propisa o državnoj pomoći i javnoj nabavi.
