Kolinda Grabar-Kitarović i Aleksandar Vučić obvezali su se poraditi malo bolje na odnosima između dvije zemlje.

Galerija


20:59 - Andrija Jarak razgovarao je sa Slavenom Bačićen, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća. On je bio jedan od sudionika sastanka, a što mu je rekao o očekivanjima i problemima koji ih muče pogledajte u priloženom videu.

17:10 - A mnoge zanima zašto je spomenutu deklaraciju predsjednica potpisala sa srbijanskim premijerom, a ne s predsjednikom Tomislavom Nikolićem. Razlog leži u stvarnom političkom utjecaju. Vučić je osoba koja može brže i kvalitetnije napraviti nešto nego predsjednik Nikolić koji uz skučene ovlasti ima i suspektne stavove o odnosima između dvije države.

Dodajmo još i kako je hrvatska manjina u Srbiji potpuno obespravljena, Hrvati nemaju nema garantirano mjesto u srbijanskom parlamnetu, ne može se školovati na materinjem jeziku, a o medijskoj cenzuri da ni ne govorimo.

17:00 - Nakon potpisane deklaracije održana je pressica predsjednice Grabar Kitarović i premijera Vučića.

'Jedni drugi bi trebali napraviti i popraviti isto, a to je odnos prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji', rekao je Vučić koji dodaje kako je imao jedan otvoren, ali nimalo lak razgovor s pripadnicima hrvatske manjine te im obećao podršku. Kaže i kako je zadovoljan što su oni primijetili da su krenuli u poboljšavanje stvari.

'Mislim da je veoma važno da mi u odnosu prema Europi i svijetu izražavamo suglasnost po pitanju krize, borbe protiv terorizma i ono što nismo rješavali godinama. Sad postoji odlučnost da to konačno napravimo bez obzira možemo li se ili ne dogovoriti o graničnim pitanjima. Ako se ne možemo dogovoriti ići ćemo pred međunarodne institucije i to je dobro rješenje, i važno je da ne ostavljamo idućim generacijama te probleme. Ne postoje teritorijalne pretenzije ni s jedne strane, želimo živjeti u miru', rekao je Vučić i dodao kako će pokušat ponekad ući u hrvatske cipele kao što očekuje da napravi i Hrvatska.

Razgovori, kaže Vučić, nisu bili nimalo slatki. 'Nismo pričali o tome kako ćemo izgledati pred svojim biračima već smo se bavili suštinskim stvarima. Timovi će uspješno surađivati u popravljanju naših odnosa, ti odnosi su kičma za dobre odnose u cijeloj regiji , ali prije svega za ljude koji žive u Hrvatskoj i Srbiji. To dovoljno govori da su Srbi i Hrvati napredovali i da znamo što je svima u interesu', zaključio je Vučić.

Predsjednica Grabar Kitarović pojasnila je kako su ovi razgovori bili planirani nekoliko mjeseci jer su željeli sadržajne razgovore koji će uroditi konkretnim koracima te kako bi se suočili s problemima s kojima se susreću Hrvatska zajednica u Srbiji te srpska zajednica u Hrvatskoj. 'Ovaj susret nije proizašao jer je to netko od nas tražio. Obvezujemo se da ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo se okrenuli rješavanju otvorenih pitanja i rješavanju odnosa', rekla je predsjednica te dodala kako je proteklih godina učinjeno vrlo malo po tom pitanju.

Predsjednica je pozdravila otvorenu komunikaciju Aleksandra Vučića s pripadnicima hrvatske manjine te se osobno obvezala raditi na pitanjima srpske manjine u našoj zemlji.

14:45 Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac izjavio je novinarima kako je razgovor dvoje čelnika bio "vrlo otvoren", a predstavnici Srba s ovoga područja i cjiele Hrvatske predsjednici Grabar-Kitarović i premijeru Vučiću iznijeli su glavna pitanja koja ovoga trenutka opterećuju položaj Srba u Hrvatskoj. Njihovi su odgovori bili takvi da Pupovac vjeruje "da će se ta pitanja, nakon ponovo otopočeto dijaloga Zagreba i Beograda, početi rješavati i prestati biti problemi, kako hrvatske, tako i srpske zajednice u Hrvatskoj".

Na upit novinara koji su to problemi, Pupovac je odgovorio kako je prije svega riječ o atmosferi, "koja je još uvijek opterećena netolerancijom i govorom mržnje te povijesnom revizionimu i pokušaju osporavanja prava Srba u Hrvatskoj na sjećanje na povijesna stradanja, poput Jasenovca i Jadovna".

Riječ je o tome da se srpske institucije u Hrvatskoj, poput SNV-a i zajedničkog vijeća općina (ZVO), ne priznaju, da im se financijskim uskratama želi ograničiti autonomija djelovanja te da se povratničke sredine zapostavljaju u razvoju. Iznimno je važno da suđenja za ratne zločine budu korektna prema svima, a u posljednje vrijeme ponovno se primjećuje jedan pristran odnos u tim suđenjima, ustvrdio je Pupovac.

Ocijenio je kako se s registracijom srpskih škola u istočnoj Slavoniji čeka 17 godina, a da službena upotreba ćiriličnog pisma ovisi o dobroj političkoj volji lokalnih čelnika, a ne o tome je li to po zakonu.

"Pozdravili smo činjenicu da će predstavnici Hrvata u Vojvodini imati prilike razgovarati o svojem položaju i problemima. Želimo međusobno prijateljstvo i graditi najveću moguću bliskost između dva naroda, ali i države koje će posvećivati pozornost svojim manjinama", poručio je Pupovac.

Na novinarski upit zašto vjeruje da će današnji susret dvoje državnih čelnika i Deklaracija koju planiraju potpisati pridonijeti rješavanju dosad neriješenih pitanja Pupovac je kazao kako "od 2011. godine nema prave suradnje Hrvatske i Srbije, a da su predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić s time odlučili prekinuti".

Važno je da se odnosi, koji su zahladili i nerijetko su napeti, promijene, a onda će se stvoriti prostor da se počne raditi na otvorenim pitanjima, na čemu se nije radilo. Također je rekao da je predsjednica spomenula neke važne stvari koje je spremna pokrenuti u području suradnje oko procesuiranja ratnih zločina, regionalnog razvoja, prekogranične suradnje i registracije škola.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović izjavio je kako je dobro kako je došlo do ovoga susreta, da će, kao što su predstavnici Srba u Hrvatskoj izrazili svoje potrebe, isto napraviti i Hrvati u Vojvodini, a da je premijer Vučić izrazio spremnost udovoljiti njihovim potrebama u skladu sa zakonima.

Iznijeli smo naše probleme, koji su zakonski regulirani, ali se u praksi ne primjenjuju, rekao je Stanimirović ocijenivši kako sastanak nema političku pozadinu koja bi koristila jednoj ili drugoj strani. Nada se kako će predsjednica Grabar-Kitarović svojim stavovima utjecati na buduću vladu kako bi se uskladile potrebe i želje.

14:43 Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik srbijanske Vlade Aleksandar Vučić završili su u ponedjeljak rano poslijepodne svoj posjet Dalju bez davanja izjava za javnost i uputili su se prema mjestu Tavankut u Srbiji.

Hrvatska predsjednica i srbijanski premijer potom su razgovarali s predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a posjet Dalju završii su bez davanja izjava za javnost, ali su čelnici Srba u Hrvatskoj izrazili zadovoljstvo zbog njihovog susreta i razgovora.

12:18 Nakon obilaska izložbe koja prikazuje Milankovićeva otkrića, Grabar Kitarović i Vučić, s predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj, povukli su se na razgovor o manjinama. Uoči toga pozdravili su okupljene mještane Dalja, Negoslavca i Vukovara - pripadnike srpske manjine, koji su ih došli pozdraviti. Uzvikivali su im riječi dobrodošlice. Sastanak smatraju važnim za izgradnju boljih odnosa i kažu da se trebao ranije dogoditi.

11.30 - Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i tehnički premijer Srbije Aleksandar Vučić stigli su u rodnu kuću Milutina Milankovića u Dalju. Tamo su ih na ulazu dočekali s pogačom, soli i rakijom, prema srpskom običaju.

Zajedno su otkrili i bistu Milutina Milankovića.

Stigli su i Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović te Ivica Dačić. Razgovor o manjinama slijedi nakon razgledanja izložbe, javlja novinarka Nove TV Marina Bešić Đukarić.

11:15 Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić stigli su u Dalj u Osječko-baranjskoj županiji, nakon sureta na mostu između pograničnih mjesta Erduta i Bogojeva, kod graničnog prijelaza Erdut

Uoči sastanka hrvatska predsjednica je položila vijenac i zapalila svijeću kod spomenika palim braniteljima, ispred Policijske postaje Dalj.

U velikosrpskoj agresiji na to mjesto 1. kolovoza 1991. poginulo je 20 hrvatskih policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u nedjelju uoči potpisivanja izjave o unaprjeđenju odnosa Srbije i Hrvatske u ponedjeljak sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, kako želi da taj susret "zaista bude povijesni" jer obje strane žele da se otvorena pitanja počnu rješavati, dok je Vučić rekao kako će susret biti prvi korak u zatopljavanju odnosa dviju zemalja.

Na simboličnom mjestu - u rodnoj kući znanstvenika svjetskog glasa, predsjednica i njezin gost otkrit će bistu Milutina Milankovića. Raspored aktivnosti Predsjednice Grabar Kitarović i sbrijanskog premijera Vučića je slijedeći:

10:35 Predsjednica Republike položit će vijenac i zapaliti svijeću kod Spomenika palim hrvatskim braniteljima ispred zgrade Policijske postaje Dalj

11:00 Susret predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Vlade Republike Srbije Aleksandra Vučića na mostu između Erduta i Bogojeva

11:30 Predsjednica Republike Hrvatske i predsjednik Vlade Republike Srbije razgledat će stalni postav izložbe o životu i djelu Milutina Milankovića (u rodnoj kuća Milutina Milankovića u Dalju)

12:00 Sastanak Predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Srbije, s predstavnicima srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

14:30 Predsjednica Republike Hrvatske i predsjednik Vlade Republike Srbije obići će galeriju prve kolonije naive u tehnici slame (Dom kulture Matija Gubec)

15:15 Sastanak Predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Srbije predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji

16:40 Tete-a-tete susret Predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Srbije u gradskom poglavarstvu u Subotici

17:00 Potpisivanje Deklaracije

17:05 Izjave Predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Srbije

Spremni otvoriti ključna pitanja

Hrvatska predsjednica i srbijanski premijer istaknuli su u nedjelju navečer u odvojenim intervjuima spremnost otvoriti ključna otvorena pitanja između dviju država - od graničnog spora na Dunavu, do potrage za nestalima i rješavanja problema i prava nacionalnih manjina, te sutrašnjim susretom i potpisivanjem zajedničke deklaracije otvoriti novu povijesnu šansu za unaprijeđenje odnosa Srbije i Hrvatske.

Grabar-Kitarović u intervjuu za Radio televiziju Srbije, a Vučić u razgovoru sa hrvatsku nacionalnu televiziju, poručili su da postoji iskrena volja obiju strana za unaprijeđenje odnosa, ocijenivši da su dosadašnje nesuglasice posljedica toga da se ne razgovara dovoljno ili da, kako je slikovito objasnio srbijanski premijer, ni Srbi ni Hrvati ne znaju kao je biti u cipelama onog drugog.

Hrvatska je predsjednica, najavljujući sutrašnji susret s premijerom Srbije i potpisivanje zajedničke deklaracije, istaknula kako su joj "iznimno važna" tri pitanja - rješavanje pograničnog spora na Dunavu, humanitarno pitanje obitelji koje tragaju za svojim nestalima, te prava i problemi hrvatske manjine u Srbiji.

"Iznimno bitno je pitanje nestalih - to je humanitarno pitanje za koje naše obitelji zaslužuju da bude riješeno, da se nestali nađu da i oni, a i mi kao države, zatvorimo to bolno pitanje", rekla je predsjednica Hrvatske.

Grabar-Kitarović je istaknula kako postoji dogovor i volja obiju strana da se spor o granici riješi bilateralnim razgovorima, ali i da ni Beograd ni Zagreb nemaju ništa protiv da taj problem, ne uspiju li ga riješiti bilateralno, stave pred međunarodne sudske instance i zatraže arbitražu.

Ona je istaknula da će dio deklaracije biti i položaj manjina i zaštita njihovih prava u okviru međunarodnih konvencija i sporazuma koje su do sada postigle Srbija i Hrvatska.

Srbijanski je premijer uvjeren da će dokument čije se potpisivanje očekuje u ponedjeljak u Subotici "biti jedan od najznačajnijih sporazuma koji su Srbija i Hrvatska potpisale", te da će poslužiti kao "dobar i odličan temelj za sve buduće sporazume" dviju država.

Grabar-Kitarović i Vučić će se sastati u ponedjeljak u Dalju u Hrvatskoj, a potom posjetiti Tavankut i Suboticu u Srbiji, gdje će potpisati Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske koja će uključiti obostranu zaštitu prava manjina, želju da se riješe granični sporovi, pitanje nestalih i sukcesije, a iz ureda predsjednice ističe se da će to biti izraz želje obje strane da se krene naprijed u odnosima dviju zemalja.