Većina europskih zemalja rješava se dizelskih i benzinskih motora. Posljednja je u nizu Slovenija, koja do 2030. planira na svojim prometnicama imati 200 tisuća hibridnih i električnih automobila. Hrvatska je daleko od takvog plana. Ove je godine registrirano samo 25 takvih automobila.
Strogi kriteriji Europske unije miču dizele i benzince s prometnica. Slovenska Vlada prihvatila je strategiju koja kaže da nakon 2030. nema registracije vozila na benzinski ili dizelski pogon.
''2030. bi na slovenskim cestama trebalo biti 130 tisuća električnih, baterijskih vozila, 70 tisuća priključnih hibrida i 5 tisuća automobila na vodik, a trenutačno tih automobila nema ni tisuću'', rekao je Željko Purgar, savjetnik za električnu mobilnost.
U Hrvatskoj ta je slika još gora. U prvih devet mjeseci ove godine registrirano je samo 25 automobila koji nemaju motor s unutarnjim izgaranjem.
''Automobili s električnim pogonom mogu se brojati, što bi rekli, na prste ruke. U ovom času u Hrvatskoj je registrirano oko 1,5 milijuna osobnih automobila, od čega je nekoliko stotina pogonjeno električnim motorom'', kazao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.
Iako smo se kao i susjedi Slovenci, a vođeni EU direktivama, i mi obvezali mijenjati krvnu sliku voznog parka, naša strategija poprilično je mršava.
''Tamo vidimo da je do 2030. predviđeno 500 javnih punionica, a po tom nekom razmjeru predviđa se samo 5 tisuća električnih auta, što je jako neambiciozno'', kaže Purgar.
Slovenija je ipak nešto ambicioznija, do tog roka planira imati čak 22 tisuće punionica. Subvencioniranje prilikom kupovine električnih automobila, izgradnja punionica, posebno u priobalju, ali i proizvodnja električne energije, nešto je na čemu će država morati poraditi.
Da u ovom trenutku sve automobile u Hrvatskoj prebacimo na struju i na taj način počnemo brinuti o ekologiji, samo za njihova punjenja trebala bi nam elektrana veličine Krškog.
Plan je da se 90 posto automobila na struju puni kod kuće. S ovom brojkom to i nije neki problem. No povećanjem broja automobila, povećava se i potrošnja, a sadašnja infrastuktura to ne bi podnijela.
''Problem je kad živite u zgradi sa stotinjak stanova, e tu sad dolazimo recimo do nekakve priče o infrastrukturi koja definitivno mora postati bolja i na neki način napraviti i riješiti da je moguće koristiti toliko električnih automobila odjednom. Svima je jasno da to baš nije lako napraviti preko noći'', objašnjava Branimir Tomurad iz magazina ''Auto''.
Većina EU zemalja, u čijem je društvu i Hrvatska, svojim strategijama propisale su kako nakon 2030. godine, dizel ili benzin neće smjeti biti jedini pogonski motor. Njih će morati zamijeniti hibridi ili električni motori.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
