Tužiteljstvo tereti Čermaka, zajedno sa suoptuženim generalima Antom Gotovinom i Mladenom Markačem, da su se s hrvatskim političkim i vojnim vrhom udružili u zločinački pothvat s ciljem protjerivanja lokalnog srpskog stanovništva iz tzv. krajine u 'Oluji' u kolovozu 1995. godine. Čermaka se posebno optužuje da, kao zapovjednik Zbornog mjesta Knin, nije poduzeo odgovarajuće mjere nakon izvještaja o krivičnim djelima hrvatskih vojnika nakon 'Oluje'. Pozivajući se na iskaze svjedoka tužiteljstva, Kay je ustvrdio da Čermak nije bio uključen u zapovjednu strukturu vojne policije, zadužene za procesuiranje krivičnih djela pripadnika HV-a te da nije imao ovlasti nad kninskom satnijom VP-a.
Te je tvrdnje potkrijepio iskazom Mate Laušića, tadašnjeg zapovjednika Uprave VP-a i Boška Đolića, zapovjednika kninske satnije 72. bojne VP-a koji su potvrdili da Čermak nije imao nadležnost nad VP-om. Po riječima Kaya, Čermak, koji je po završetku vojnih djelovanja bio zadužen za normalizaciju civilnog života u Kninu, nadređenima je redovito prosljeđivao informacije o pljački, paljenju kuća i drugim kaznenim djelima. 'Ako je poduzimao ovakve korake, kako je mogao sudjelovati u udruženom zločinačkom pothvatu?', upitao se Kay. Sudskom vijeću poručio je da haško tužiteljstvo optužnicu protiv njegova branjenika temelji na iskazima predstavnika međunarodne zajednice koji su imali ograničena saznanja o ustroju i funkcioniranju sustava HV-a, VP-a i civilne policije. 'Da se istraga usredotočila na ono što se doista dogodilo, a ne na hipoteze, onda bi i istražitelji naišli na odgovore kako je civilni i vojni sustav doista funkcionirao', rekao je Kay.
Pozivajući se, među ostalim, i na iskaz bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha, Kay je ustvrdio da je Oluja bila zakonita akcija i dodao da 'nikakvog zločinačkog plana' nije bilo. 'Gdje su dokazi koji potvrđuju da su se događaji planirali kao zajednički zločinački pothvat? Naša je tvrdnja da je to još jedna teorija koju su potakli međunarodni predstavnici, a moralo ju je prihvatiti tužiteljstvo i prihvatilo ju je. A ako pogledate ono što se događalo proteklih godinu dana i potražite odgovor gdje je zločinački pothvat, gdje ga možemo naći, nema ga tamo. Postoje tisuće točaka koje potvrđuju da nije postojao udruženi zločinački pothvat', zaključio je Kay. U nastavku ročišta argumente za odbacivanje optužnice iznijet će obrana suoptuženog Markača.
Nema konkretnih zločina nad srpskim civilima
General Mladen Markač nije sudjelovao u navodnu udruženom zločinačkom pothvatu, a postrojbe specijalne policije nisu počinile nijedan konkretni zločin nad srpskim civilima u 'Oluji', izjavio je pred Haaškim sudom Markačev odvjetnik Tomislav Kuzmanović tražeći na posebnom ročištu nakon tužiteljskog dijela dokaznog postupka od Sudskog vijeća da odbaci optužnicu protiv Markača. Kuzmanović je dodao kako tužiteljstvo nije izvelo nijedan dokaz da je specijalna policija, kojom je u 'Oluji' zapovijedao Markač, izvodila neselektivne topničke napade protiv civilnog stanovništva na čemu tužiteljstvo temelji tvrdnju o zločinačkom pothvatu.
Markač je, zajedno s generalom Antom Gotovinom i Ivanom Čermakom, optužen da je bio dio udruženog zločinačkog pothvata kojem je u 'Oluji' bio cilj protjerati srpsko stanovništvo iz dotad okupiranih hrvatskih područja. To se, navodi optužnica, činilo u prvom redu nasumičnim granatiranjem civila koji su tako zastrašeni i natjerani u masovan odlazak iz tzv. krajine u kolovozu 1995. 'Ne postoje nikakvi dokazi za tvrdnju da je specijalna policija na pravcima svog djelovanja izvodila neselektivne topničke napade te da je zbog granatiranja specijalne policije stradala ijedna žrtva ili nastala kolateralna šteta', rekao je Kuzmanović.
Nadalje, smatra, tužiteljstvo nije izvelo konkretne dokaze da je specijalna policija činila zločine kad je ulazila u gradove i sela na području svoga djelovanja. Tu točku optužnice, dodao je, tužiteljstvo temelji na iskazima svjedoka koji su specijalne policajce identificirali na mjestima na kojima oni uopće nisu bili.
Kuzmanović je odbacio Markačevu odgovornost za zločin u selu Gruborima gdje su, po optužnici, hrvatski specijalci ubili srpske civile i spalili im kuće, a Markač i Čermak činili sve da se to nikad ne sazna. Po Kuzmanovićevim riječima, ni hrvatske vlasti ni međunarodna zajednica dosad nisu tvrdili što se doista dogodilo u Gruborima, nego su o tome 'širene svakakve priče'. Markač nije 'zakopao glavu u pijesak', nego je od načelnika svoga stožera Željka Sačića zatražio da ispita što se dogodilo u Gruborima, podsjetio je Kuzmanović, odbacivši optužbe za prikrivanje zločina. Od sudskog je vijeća zatražio da odbaci i točke optužnice koje Markača terete po zapovjednoj odgovornosti jer, tvrdi Kuzmanović, nije imao ovlasti za kazneni progon pripadnika specijalne policije budući da, za razliku od Hrvatske vojske koja je za to imala vojnu policiju, Markač takav sustav nije imao na raspolaganju. Kuzmanovićevim izlaganjem završila je faza posebnog ročišta pred Haaškim sudom u kojoj su obrane iznijele argumente za odbacivanje optužnice. Braniteljski timovi trojice generala jedinstveni su u stajalištu da tužiteljstvo, u svome djelu postupka koji je završio 5. ožujka, nije izvelo uvjerljive dokaze za osuđujuću presudu. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak, 23. ožujka, kad će se o iznesenim argumentima obrane očitovati predstavnici haaškog tužiteljstva.
