"Dokazi predočeni na sudu, koji se tiču prije spomenutog raširenog i sustavnog obrasca uništenja, pokazuju da se u oružanim sukobima u Hrvatskoj nije u stvari radilo o ratu već prije o pokolju", ističe sudac Antonio Augusto Cancadi Trindade u svom izdvojenom mišljenju.
Pročitajte i ovo
U BRAZILU
Pogodilo ih je iznenadno nevrijeme: Ima mrtvih, radnici zapeli na skeli, nestao ribar
Presuda za genocid
Stajališta ostaju nepomirljiva, no Hrvatska i Srbija u jednom se slažu
15
Obavljen očevid
DORH utvrdio gdje je počeo katastrofalni požar kod Omiša, otkriveni i drugi detalji
Ujutro natapanje iz zraka
Vatra iznad Omiša vidi se s Brača, evo što kažu iz vatrogasne zajednice
Od utorka
Stižu loše vijesti za vozače, evo kome će gorivo najviše poskupjeti
Brazilski sudac podsjeća na rašireni i sustavni obrazac uništenja, "dobro utvrđen na izlaganjima pred Sudom", koji obuhvaća neselektivne napade na civilno stanovništvo s velikim brojem ubojstava, mučenja i premlaćivanja, sustavno protjerivanja iz domova i masovni egzodus, te silovanja i ostale oblike seksualnog nasilja. Također ukazuje i na postojanje sustavnog obrasca glede nestalih osoba.
"Prisilni nestanak ljudi predstavlja trajno kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava s destruktivnim učincima i svjedoči proširenju pojma žrtava, jer se ne tiče samo nestalih već i njihovih bližnjih koji ne znaju gdje su završili", smatra Trindade.
VIDEO Dvosatno obrazloženje suda zašto nije bilo genocida
"Gore spomenuta teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju kršenja 'jus cogens' i podrazumijeva odgovornost države te poziv na odštetu žrtvama", dodaje brazilski sudac.
Govoreći o kršenjima ljudskih prava velikih razmjera u Hrvatskoj, Trindade se u izdvojenom mišljenju poziva na izvješća bivšeg UN-ovog Povjerenstva za ljudska prava (1992-1993) i izvješća Povjerenstva stručnjaka Vijeća sigurnosti UN-a (1993-1994).
Što se tiče nadležnosti suda za događaje u Hrvatskoj počinjene prije 27. travnja 1992., Trindade smatra da se krivnja ne može prebacivati na "državu koja je prestala postajati".
"Postoji nastavak politike i prakse u razdoblju počinjenja djela od 1991. nadalje", tvrdi Trindade i pojašnjava da "u zaštiti ljudi koju nudi Ženevska konvencija i situaciji raspada države u vremenu nasilja, ne može biti prekida, i to onda kada je ta zaštita najpotrebnija".
Trindade je također izrazio žaljenje, posebice iz perspektive žrtava, zbog "odugovlačenja procesa bez presedana", podsjećajući da je hrvatska tužba podignuta prije 16 godina.
"Paradoksalno, što su teža kršenja ljudskih prava čini se da je dugotrajnije i teže postići pravdu", zaključuje Trindade. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook