Studenti stručnih studija u neizvjesnosti, oporba upozorava: ''Za razliku od onih u EU, ne znaju hoće li im diploma vrijediti''

"Trenutačno 55 tisuća studenata studira na raznim stručnim studijima u Hrvatskoj, i još uvijek su u neizvjesnosti kako će biti regulirana njihova razina obrazovanja sukladno HKO-u pa ne znaju hoće li moći nastaviti svoje obrazovanje, odnosno upisati studij višeg stupnja u Hrvatskoj", upozorio je Marin Lerotić na konferenciji za novinare.

Pročitajte i ovo Hitna ostavka Rovinjski SDP traži ostavku gradonačelnika Paliage: "Već duže vrijeme upozoravamo na samovolju i bahatost našeg lokalnog šerifa" Obračun Vlasnik restorana tvrdi da ga je napao rovinjski gradonačelnik: "Taj mafiozo me udario". Paliaga tvrdi drugačije: "Rekao je da će platiti i moja obitelj"

"Resorni je ministar rekao kako su pripremili izmjene i dopune zakona sukladno odluci Ustavnog suda na način da će preddiplomski stručni studiji ostati na razini 6, kao i sveučilišni, a diplomski stručni studiji na razini 7, baš kao i sveučilišni", rekao je.

Fuchs najavio dvije podrazine

Dodao je da je, kako bi udovoljili zahtjevima o razlikovanju, ministar Radovan Fuchs najavio da će se uvesti dvije podrazine, i to na šestoj razini za stručni preddiplomski i za sveučilišni preddiplomski studij, a na sedmoj razini za stručni diplomski i za sveučilišni diplomski studij. Takav je pristup, smatra Lerotić, diskriminacijski i ostavlja prostor za manipulacije u budućnosti.

Dodaje da IDS odluku Ustavnog suda također drži problematičnom jer ne uzima u obzir Europski kvalifikacijski okvir (EQF), koji nije obvezujući za države članice, ali bez daljnjega predstavlja praksu u cijeloj Uniji, a europska praksa, napomenuo je, ne poznaje razlike između stručnih i sveučilišnih studija u odnosu na kvalifikacijski okvir i nastavak studiranja.

''Svaka normalna država trebala bi ih motivirati''

Studente koji bi sutra trebali predvoditi razvoj našeg društva svaka bi normalna država trebala motivirati da ostanu živjeti i raditi u Hrvatskoj umjesto što ih tjera, a takvim paušalnim pristupom naše države prema obrazovanju, Hrvatska radi na vlastitu štetu i diskriminira vlastite studente, smatra Lerotić.

"Za razliku od studenata na stručnim studijima u EU, koji jasno znaju što koje su im mogućnosti i opcije nakon završetka studija, u Hrvatskoj studenti stručnih studija ne znaju hoće li im diploma vrijediti i koje su im mogućnosti nastavka studiranja. A ti isti studenti mogu nastaviti školovanje na fakultetima u EU, ali ne i u svojoj zemlji", istaknuo je.

U EU studenti nisu ugroženi

Da situacija bude još apsurdnija, upozorio je, mi studentima stručnih studija iz zemalja Europske unije omogućavamo normalan nastavak studiranja u Hrvatskoj, ali svojim studentima ne.

"Taj se apsurd mora hitno riješiti, korona ne smije biti izgovor za probleme koje država sama stvara, a potom ignorira. Prijedlog kojega smo imali prilike čuti od ministra je ad hoc rješenje koje još jednom pokazuje paušalni pristup prema obrazovanju koje bi trebalo biti temelj razvoja društva", istaknuo je Lerotić.

Apel Vladi i Ministarstvu

Uputio je apel Vladi i Ministarstvu obrazovanja da se "pod hitno" počne raditi na kvalitetnoj obrazovnoj reformi.

"Obrazovni sustav ne smije se koristiti u dnevnopolitičke svrhe, nego treba postići politički konsenzus i jasno zacrtati dugoročni smjer razvoja obrazovanja u Hrvatskoj", ustvrdio je.

A u vezi stručnih studija, dodao je Lerotić, potrebno je pokrenuti hitnu proceduru usvajanja zakona koji će zadovoljiti formu i interpretaciju stručnih studija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i koji uvažava europsku praksu u visokom obrazovanju, kako se studentima stručnih studija u Hrvatskoj ne bi ograničavala/smanjivala ili diskriminirala prava u odnosu na njihove kolege iz ostalih zemalja članica Europske unije.