Novinarka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica razgovarala je s demografom Marinom Strmotom o novom paketu mjera.
"Malo je oksimoron motivirati mlade ljude da imaju djecu s odlaskom u mirovinu. Ne vidim tu neki smisao, to mi više djeluje kao neki oblik klasične socijalne politike", komentirao je.
Istaknuo je koje bi bile njegove prve tri demografske mjere.
"Prvo bi bila nekonvencionalna mjera uređivanja tijela državne uprave, instituacija, pod jednim nazivnikom decentralizacija. Hrvatska pati od centralizacije i vidimo već desetljećima da narušava demografski razvoj", rekao je.
Osim fiskalne i administrativne decentralizacije, važno je i gdje bi ti ljudi živjeli. "Nakon toga bi uslijedila vrlo jasna stambena politika", dodao je Strmota.
"Treće bi bilo neka moderna obiteljska politika, usklađivanje poslovno-obiteljskog života i vrlo jasnih novčanih naknada indeksiranih kroz vrijeme", kazao je.
Pročitajte i ovo
sve manje ljudi se rađa
Nova demografska mjera u Hrvatskoj: Godina staža majci za svako novorođeno dijete
Nas je toliko malo da bi svatko trebao imati troje djece.
"To je ono što u demografiji nazivamo totalna stopa fertiliteta", pojasnio je pa dodao da je paru potrebno dvoje djece da ih zamijeni, a Hrvatska je trenutno na brojci od 1,4.
Nijedan hrvatski profesor demografije nije bio pozvan na konferenciju o demografiji.
"Ne znam jesu li oni malo manje stručni ili tupavi, ali pretpostavljam da će europski demografi možda bolje znati što bi trebalo Hrvatskoj napraviti. Ako će znati, ja ih pozdravljam", poručio je Strmota.
Stiže sve više stranih radnika.
"Na demografsku sliku Hrvatske to neće puno utjecati. To u prvom redu utječe na ekonomsku priču. Poznato je da je potrebno za tržište rada, uvoz radne snage, nažalost, jer mi imamo valove iseljavanja ljudi u rado sposobnoj dobi", rekao je demograf.
Smatra da trebamo jasnu strategiju - selektivnu migracijsku politiku.
Pročitajte i ovo
Izmjene zakona
Vlada je proširila pravo na dječji doplatak, povećava se i iznos za osobe s invaliditetom
"Tko dolazi, koje obrazovanje, hoće li ti ljudi tu ostati, koliko dugo, hoće li se integrirati i živjeti s obiteljima ili su u tranzitu. Trenutačno te politike nema", sugerirao je.
Jedan je njegov kolega kazao da je počeo proces zamjene stanovništva.
"To je ono što ljudima grubo zvuči, ali nije daleko od takvih brojki. Prirodni pad je ogroman, i ova godina će biti rekordna u padu rođenih plus iseljavanje, a imamo ovako veliko useljavanje. Možemo li to nazvati supstitucijskom politikom - ne znam", rekao je.
Dubravka Šuica je rekla da sve dulje živimo zbog čega bi trebali i dulje raditi.
"Kako prilagoditi tržište rada međugeneracijskom sustavu solidarnosti koji je skrojen prije sto godina, kada je omjer mladih i starih bio značajno povoljniji", istaknuo je i dodao: "Takve ćemo modele morati prilagođavati usklađivanjem tržišta rada i mirovina."
Za kraj je imao i poruku za premijera Andreja Plenkovića.
"Volio bih vidjeti na čelu države nekoga tko malo šire vidi geostrateški stanovništvo vlastite države u ulozi socioekonomskog razvoja. Ne čini mi se da je to na prvom mjestu, nego kao da je u stilu današnje konferencije ispolitizirano. Ne vidim tu stručnost ni znanost kako bi to pristajalo trenutačnom stanju Hrvatske", zaključio je.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.