Tim znanstvenica objedinjenih u Laboratoriju za prevencijska istraživanja, Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 2018. godine na znanstveno-stručnom skupu "Kako omogućiti pozitivan razvoj mladih u Hrvatskoj" prvi je put predstavio rezultate istraživanja u projektu "Pozitivan razvoj adolescenata grada Zagreba: analiza stanja".
U priopćenju koje su tim povodom sastavili navedeno je kako je cilj istraživanja bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizična ponašanja i internalizirane probleme na uzorku adolescenata Grada Zagreba.
Niska privrženost školi, ali većina želi na fakultet
"U istraživanju je sudjelovalo 25 srednjih škola Grada Zagreba (34,7 % učenika iz gimnazija, 44,8 % učenika koji pohađaju četverogodišnje programe, njih 13,9 % koji pohađaju trogodišnje programe te 3,8 % učenika iz vjerskih škola). Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 4821 mlada osoba u dobi od 14 do 19 godina (prosječna dob 16,2 godina). S obzirom na spol, u istraživanju je sudjelovalo 44 % učenika, 48 % učenica, a njih 8 % nije se izjasnilo.
Rezultati istraživanja, u odnosu na pokazatelje pozitivnog razvoja, pokazuju da gotovo 80 % mladih ima visoke aspiracije za budućnost i planira upisati fakultet ili neku visoku školu. Iznenađuje da je privrženost školi niska (više od 60 % učenika uglavnom ne voli ići u školu i misli da je sadržaj većine predmeta nezanimljiv), iako je prosječna ocjena školskog uspjeha na razini ukupnog uzorka vrlo dobar.
Utvrđeni su i zaštitni i osnažujući mehanizmi: oko 85 % mladih navodi da imaju prijatelje s kojima mogu razgovarati i koji im pružaju podršku kada im je teško. Podrška roditelja/drugih odraslih, iz perspektive mladih, također je visoko procijenjena. Stupnjem bliskosti u obitelji zadovoljno je oko 75 % mladih, a obiteljskom komunikacijom zadovoljno je njih nešto manje od 70 %.
Učestala rizična ponašanja
U odnosu na rizična ponašanja, podaci pokazuju kako je 22 % mladih markiralo (izostajalo iz škole bez isprike) jedan ili više dana na mjesečnoj razini. Učestalost markiranja raste s pohađanjem viših razreda srednje škole. Vršnjačko nasilje relativno je visoko prisutno te 37,4 % mladih izvještava da je barem jednom ili više puta svjedočilo vršnjačkom nasilju u zadnja 4 tjedna, a njih 17 % i samo je bilo žrtvom vršnjačkog nasilja. Fizičko nasilje u partnerskoj vezi doživljava 13,5 % mladih. Kad je riječ o kockanju, najčešće je ponašanje sportsko klađenje (19,5 % mladih kladilo se na sportske rezultate u zadnja tri mjeseca), što je ponašanje u koje se upuštaju uglavnom mladići.
Kada se govori o konzumiranju sredstava ovisnosti, mladi najčešće konzumiraju alkohol te je njih 65,5 % konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana. Ako se pogledaju razlike u konzumaciji alkohola u odnosu na dob, u 4. razredu srednje škole 96,3 % mladih barem jednom u životu konzumiralo je alkohol, a njih 85,2 % alkohol je konzumiralo u zadnjih 30 dana. Pri analizi ovih podataka ne treba zaboraviti činjenicu da je točenje i prodaja alkohola mladima do 18 godina u Hrvatskoj zabranjeno zakonom.
Marihuana je drugo sredstvo ovisnosti koje mladi najčešće konzumiraju: njih 26,6 % marihuanu je koristilo barem jednom u životu, a njih 14,2 % barem jednom u zadnjih 30 dana. Isto kao i kod alkohola, konzumiranje raste s porastom dobi, tako je u 4. razredu srednje škole 38,5 % mladih marihuanu konzumiralo barem jednom.
Stres i depresija sve izraženiji
Kada se govori o mentalnom zdravlju adolescenata, vidljiva je visoka razina internaliziranih problema. Tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna osjećalo se gotovo 30 % mladih, njih 14,5 % barem jednom u životu ozbiljno je razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 9,4 % izradilo je plan suicida te njih 4,4 % izvještava da je pokušalo suicid. Oko 30 % ispitanih mladih izvještava o ozbiljnim simptomima anksioznosti i njih oko 20 % izvještava da ima ozbiljne znakove depresivne simptomatologije i stresa.
Važno je napomenuti kako ovi postoci nemaju kliničku značajnost i nikako ne sugeriraju da bi se tom dijelu populacije mogao dijagnosticirati poremećaj, ali svakako upućuju na to da je za taj dio populacije nužna intervencija i posebna pažnja.
Trećina mladih doživjela je tešku bolest, svoju ili člana obitelji
U istraživanju se pitalo mlade i o broju doživljenih stresnih događaja. Kad je riječ o velikim stresnim doživljajima, njih oko 30 % doživjelo je tešku bolest ili tešku bolest člana obitelji, dok je oko 10 % ispitanih adolescenata navelo da je doživjelo smrt člana obitelji ili bliskog prijatelja. Razvod roditelja doživjelo je 15 % ispitanih adolescenata. U odnosu na svakodnevnije stresne događaje posebno se izdvajaju prekidi partnerske veze i poteškoće u odnosu s vršnjacima (oko 30 % uzorka) i nesuglasice među i s roditeljima (oko 25 % uzorka).
Zaključno, kao snage mladih grada Zagreba mogu se izdvojiti visoke aspiracije u budućnosti, podrška prijatelja, roditelja i drugih odraslih te relativno visoko zadovoljstvo stupnjem bliskosti u obitelji. Od rizičnih ponašanja najčešće se javlja konzumacija alkohola i marihuane te visoka stopa vršnjačkog nasilja. Visoka je i razina internaliziranih problema mladih", navedeno je u priopćenju istraživačkog tima, u kojem su bili doc.dr.sc. Miranda Novak, voditeljica projekta, te izv. prof. dr. sc. Martina Ferić, izv. prof. dr. sc. Valentina Kranželić i doc. dr. sc. Josipa Mihić.
Istraživanje je provedeno u studenom i prosincu 2017. godine u partnerstvu s Gradom Zagrebom i uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje. Projekt je financijski podržan Sveučilišnom potporom (2017. godine).
