Nakon što je Darko Benzan dobio spor protiv Republike Hrvatske te mu je dosuđena odšteta od 12 tisuća eura zbog povrede njegovih ljudskih prava tijekom njegova boravka u kaznionici Lepoglava, zatvorski sustav u nas zapravo je dobio obvezu humaniziranja, piše Slobodna Dalmacija.
Pročitajte i ovo
Benzan je spor pravomoćno dobio u studenome 2002. godine, ali Miroslav Cenbauer je pred Europskim sudom za ljudska prava dobio vrlo sličan spor prije samo godinu dana te time pred zatvorski sustav postavio ozbiljne dvojbe.
Zatvori u Hrvatskoj u lošem su stanju, prepunjeni su i loše kadrovski i materijalno opremljeni.
No kad je u siječnju ove godine šef Uprave za zatvorski sustav Ivan Damjanović uputio alarmantno pismo svim zatvorskim upraviteljima, policiji i sucima, tek je tada svima postalo jasno kakvo je stvarno stanje.
U njima je 4032 ljudi u pritvoru ili na odsluženju kazne, a 14 objekata širom Hrvatske može primiti tek 3009 ljudi.
Alarm iz Ministarstva pravosuđa se čuo, ali dalje od obećanja da će se prionuti izgradnji pet novih zatvora nije se odmaklo.
Prema svemu sudeći, stanje je najgore u splitskome zatvoru na Bilicama gdje boravi 80 posto pritvorenika, a samo je svaki četvrti "stanar" pravomoćno osuđen.
Popunjenost zatvora na Bilicama je 222 posto, a tužni hrvatski prosjek je 140 posto.
Nedostatak stručnog osoblja je stravičan, od 2331 zaposlenika u hrvatskim zatvorima, samo 16 posto otpada na tretmansko osoblje, odgajatelje, liječnike, psihijatre.
Većina zatvorenika, premda zatvoreni uglavnom zbog imovinskih delikata, ali vrlo često povezanih i sa zloporabom droge, boluje od hepatitisa i trebali bi biti u posebnim jedinicama zbog čega je i pučki pravobranitelj preporučio unaprjeđenje zdravstvene skrbi.
Nakon dvaju izgubljenih sporova pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, krilo B Kaznionice Lepoglava, Vlada je renovirala u skladu s obvezom koju je taj sud nametnuo.
Sud u Strasbourgu trenutačno razmatra veći broj zahtjeva protiv Republike Hrvatske u kojima podnositelji tvrde da su ponižavajuće tretirani, a sve zbog uvjeta u kaznionicama u kojima su zatvoreni, odnosno pritvoreni.
' Te su presude indikator materijalnog standarda koji mora biti dosegnut u svim kaznenim ustanovama u Europi, pa tako i u Hrvatskoj' rekla je Jasna Omejec, zamjenica predsjednika Ustavnoga suda Republike Hrvatske.
'Na Hrvatskoj je da te standarde dostigne. Radi se o takozvanim pozitivnim obvezama država članica Vijeća Europe koje se nameću presudama, a koje je država protiv koje je presuda donesena dužna i izvršiti. Što se tiče konkretne obveze iz ovih dviju presuda, njih je Republika Hrvatska u cijelosti ispunila sanacijom krila B Kaznionice Lepoglava.'
'No ove presude imaju i šire implikacije', dodaje Jasna Omejec 'jer se od Republike Hrvatske očekuje da sada te standarde protegne i na druge ustanove. Međutim, ni o jednoj drugoj ustanovi, nakon Lepoglave, do sada nije donesena nijedna presuda Europskog suda pa ne postoji konkretna pravna obveza države da to učini.'
Drugim riječima, slaže se i Jasna Omejec, sada je sve zapravo u sferi politike zatvorskoga sustava koja bi trebala težiti unaprjeđenju života u kaznionicama.
No, u kreiranju bilo koje, pa tako i politike zatvorskoga sustava, novac je jedan od najvažnijih činitelja.
