Povećanjem kamatnih stopa za 0,75 posto, Europska središnja banka (ESB) želi povećati troškove posuđivanja novca kako bi se smanjila potrošnja, što bi trebalo dovesti do pada cijena osnovnih dobara kao što su hrana i energenti. Najavljena su i nova povećanja kamatnih stopa.
"Činjenica da je europska centralna banka po drugi put u kratkom vremenskom roku značajno podigla kamatne stope nije zapravo preveliko iznenađenje. Dapače, sličan bi se potez mogao očekivati i u prosincu, kada se idući put sreće upravno vijeće Europske središnje banke, gdje su i dalje uvjereni da je upravo dizanje kamatnih stopa jedan od najučinkovitijih načina suzbijanja inflacije", rekao je Hrvoje Krešić, koji je bio na konferenciji za medije predsjednice ESB-a Christine Lagarde.
Pročitajte i ovo
Međutim, Krešić je također rekao da velike države poput Francuske i Italije sve otvorenije negoduju zbog ovakve politike i poručuju da se ovime cijeli kontinent tjera u recesiju.
"Lagarde im odgovara da je osnovni mandat centralne banke stabilnost cijena i da se sve čini kako život s dvocifrenim stopama inflacije ne bi postao uobičajen. U svemu značajnu ulogu igra i cijena energenata, pa nije nevažno spomenuti da je cijena plina krenula snažno padati zbog smanjenja proizvodnje, zaliha koje su se u strahu od ruskog prekida isporuke potpuno popunile širom kontinenta, ali i neuobičajeno tople jeseni. Bez obzira na sve navedeno, jasno je samo jedno: čak i ukoliko se krene ispuhivati inflacija, to se neće dogoditi tako brzo", zaključio je Krešić.
Utjecaj uvođenja eura u Hrvatskoj
Najnoviji potez ESB-a značit će da će novac biti skuplji za države, banke, poduzetnike i građane. Posljedično će svi će manje trošiti i ulagati kako bi uštedjeli novac.
Ako se troši manje, a do novca je teže doći, cijene proizvoda i usluga trebale bi padati i tako bi se trebala smanjila inflacija. Međutim, ako je gospodarska aktivnost manja, smanjuje se i potražnja za radnom snagom pa bi se mogla povećati stopa nezaposlenosti.
Pročitajte i ovo
Dodatan problem za Hrvatsku bi moglo biti i uvođenje eura. Upravo je o toj temi Krešić postavio pitanje predsjednici ESB-a.
"Osobno sam oduševljena što se Hrvatska pridružuje klubu. Više nije 19 članica, nego 20. Posljednjih najmanje 12 mjeseci hrvatska vlada provodi brojne pripreme i mjere opreze. Isto rade i Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka da bi se izbjeglo povećavanje cijena do kojeg nenamjerno dođe prilikom konverzije. Ovisit će o nadzoru konkurentnosti i cijena od strane hrvatske vlasti, ali i trudu svih vas", odgovorila je Lagarde.
Također joj je postavio i pitanje što će ulazak Hrvatske u eurozonu značiti za euro.
"Hrvatska je država koja je uložila golem trud kako bi se uskladila s pravilima i regulacijama i ispunila sva očekivanja. To je prekrasan razvoj situacije koji će se ostvariti u ranoj 2023. godini. To je glasovanje o povjerenju eurozone i nadam se da ćemo si pomagati i biti štit euru", rekla je predsjednica ESB-a.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
U STRAHU SU VELIKE OČIMađarska povukla novi potez, pogledajte što gomila na granici s Ukrajinom: "Eskalacija nikad nije bila bliža"
-
Princ ZadraŠto će se dogoditi s brodom koji je potonuo na dno Jadrana? "Prema mojim saznanjima, u ponedjeljak bi trebalo krenuti...."
-
Beroševo trošenje šakom i kapomOvo je lista poliklinika koje su dobile najviše novca od HZZO-a: Prva na popisu dobila 19 i pol milijuna eura
