Na vratima EU

Što smo zaštitili, a što nismo od hrvatske autohtone hrane?

Piše B.G., 24. ožujka 2013. @ 22:08 komentari

Ni paški sir, ni slavonski kulen ni dalmatinski pršut nisu zaštićeni proizvodi u EU. No, gotovo je nevjerojatno da paški sir i slavonski kulen, nemaju zaštitu izvornosti ni zemljopisnog podrijetla čak ni u Hrvatskoj.

Od 1. srpnja nema više prošeka, moramo mu smisliti drugo ime, jer to su već zauzeli Talijani. Kad prodamo sve zalihe, nema više ni portugizca.

>> Dašak Slavonije u srcu Zagreba: Domaće životinje i tradicionalne delicije

'Ne znam zašto bi oni to ukinuli, ali on će kod nas ostat isto kao i recimo hibridi', kaže vinar Josip Halupa iz Daruara.

Šampanjac je francuski, naš je pjenušac. Umjesto talijanskog parmezana, smijemo proizvesti ribanac. 'Taj njihov proizvod mora imati određen status, najbolje ga zaštiti i odrediti njegovo podrijetlo i na neki način njega izdvojiti od ostale ponude', pojašnjava Sanja Novak, pročelnica za gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.

Izdvojili su se Talijani, Francuzi, Španjolci s po 200-injak proizvoda sa zaštićenom oznakom podrijetla. A Hrvati - ni s jednim. Ni s paškim sirom, ni dalmatinskim pršutom, ni slavonskim kulenom, sekom pogotovo.

Četiri proizvoda imaju priznatu tek izvornost, istarski pršut, cresko ekstra djevičansko maslinovo ulje, ogulinski kiseli kupus i varaždinsko zelje.

Osam ih ima priznato podrijetlo, baranjski kulen, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički krumpir, zagorski puran, poljički soparnik i virovitička paprika.

Od srpnja još će ponešto mijenjati. Tako je marmelada, marmelada, samo ako su u njoj citrusi, inače je - pekmez. I šljivovica mijenja ime. Ako je se ispeče više od 50 litara za vlastite proizvode. Tada se zove - 300 eura kazne.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook