Ivica Todorić odazvao se pozivu londonske policije te je nakon dolaska u stanicu uhićen. Sada je pitanje koliko će trajati procedura za njegovo izručenje Hrvatskoj.


U slučaju kada se osoba, koja se traži temeljem europskog uhidbenog naloga, sama predala policiji, slijedi skraćeni postupak u kojem okrivljenik i DORH imaju pravo žalbe o kojoj odlučuje više tijelo.

Prema zakonu, postupak izručenja trebao bi završiti u roku od 60 dana, a taj se rok može produljiti za 30 dana samo u slučaju "opravdanih razloga". No, čak i ako se taj rok prekorači, to ne znači automatski i sankcije, objasnio je Damir Primorac, profesor na Pravnom fakultetu u Splitu. 

"Prema statistici, dosad je utvrđeno kako u kraćem slučaju postupak predaje traje između 14 i 16 dana, a u drugom negdje do dva mjeseca", objašnjava Primorac.

Ministarstvo pravosuđa pak objašnjava da su "Okvirnom odlukom propisani su razlozi za obvezno neizvršavanje europskog uhidbenog naloga (kao što je načelo ne bis in idem) te razlozi zbog kojih je moguće neizvršavanje europskog uhidbenog naloga (primjerice zbog toga što je djelo počinjeno na teritoriju države članice izvršenja) koje su države članice bile obvezne implementirati u domaća zakonodavstva".

U slučaju Velike Britanije, koja je proširila osnove za odbijanje, postoji mogućnost odbijanja EUN-a zbog osobnih razloga - psihičkog ili fizičkog stanja te ako postoji bojazan da bi traženoj osobi mogla biti kršena prava iz Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (primjerice, pravo na pravično suđenje ili pravo na vlasništvo) i antidiskriminacijska klauzula, tj. da bi predajom došlo do progona zbog jedne od diskriminatornih osnova.

"Prema dosadašnjim iskustvima, nadležna tijela Velike Britanije putem hrvatskog Ministarstva pravosuđa u pojedinim su slučajevima tražila dodatnu dokumentaciju i pojašnjenja vezana uz izdane naloge, međutim nakon udovoljenja takvim traženjima nije bilo problema te su predmeti uspješno rješavani. U posljednje tri godine broj postupaka po europskom uhidbenom nalogu između Republike Hrvatske i Velike Britanije je nevelik, a radi se o osam predmeta u kojima su i tijela RH i VB bili izdavatelji EUN-ova . Prema dostupnim evidencijama, u jednom je slučaju Velika Britanija odbila predaju", pojašnjavaju iz Ministarstva pravosuđa.